U utorak, 01. srpnja 2014. u 19 sati u galeriji Kristofor Stanković Gradske skupštine Grada Zagreba otvarena je izložba radova nastalih na prošlogodišnjim, drugim Likovnim susretima Vugrovec 2103.

Projekt kojim se obogaćuje kulturna i turistička ponuda naše metropole
otvorenje izložbe
radovi u nastajanju
Izlaže dvanaestero umjetnika slike i skulpture iz Hrvatske, Slovenije i Bjelorusije
Likovni susreti Vugrovec pod organizatorskom palicom KUD-a Dragutin Domjanić, izrasli su iz težnje i nastojanja da se u ovim vremenima kada se u borbama za golu egzistenciju, nažalost, nerijetko zaboravlja na duhovne, ponaosob kulturne potrebe, na bogatoj kulturnoj baštini kao bazi stvori projekt koji će grad Zagreb, ali i Hrvatsku obogatiti zanimljivim likovnim događajem, pridonijeti razvoju i prezentaciji likovne umjetnosti i ukazati na postojanja zanimljivih i vrijednih kulturno-povijesnih lokacija koje su zapostavljene i nedovoljno iskorištene. U toj novoj kulturnoj oazi, u čarobnom prirodnom okružju prigorskih „brega”, po drugi put prošle jeseni ( 22. 09. – 27.09. 2013. ) stvarala su se nova likovna djela koja su u sebe pohranila ljepote i vrijednosti našeg zagrebačkog kraja, ljubav, toplinu i gostoprimstvo našeg domaćeg čovjeka. Uz svoju nesumnjivu umjetničku vrijednost ponovno su ukazala na životnost slike i skulpture ( u njihovom „klasičnom” poimanju) koja ne jenjava s novim likovnim generacijama, ali i potvrdila potrebu za takvim kulturno-umjetničkim događanjima, za podizanjem nivoa kulturne svijesti običnog, „malog” čovjeka i shvaćanjem važnosti umjetnosti kao osobne potrebe. Čovjek 21. stoljeća kulturno je biće, koje u sebi baštini tradiciju, povijest i kulturu naroda kojemu pripada i ima dužnost tu baštinu čuvati, njegovati i dalje razvijati. Stoga „Likovni susreti” traju i dalje. Prošle godine predstavili su recentnu hrvatsku likovnu produkciju prezentirajući paralelno i radove inozemnih autora s ciljem da interakcijom raznorodnih stilskih, ikonoloških i kulturoloških izričaja potvrde potrebu za globalnim promišljanjem i djelovanjem. „Vugrovečki likovni susreti” 2013. godine, stavljajući naglasak na hrvatske umjetnike, ugostili su tako i likovne autore iz Slovenije i Bjelorusije.
Dvanaestero umjetnika transponiralo je svoje doživljaje u osebujne likovne izraze, u djela koja prenose ideje ljepote, nove duhovnosti i svjedoče o inferiornosti prostornih i vremenskih granica. Na drugim „susretima” svojim sudjelovanjem počastile su nas zanimljive umjetničke osobnosti: slikarica Aksana Hajdukovich iz Bjelorusije, slikari Rajko Čuber i Lojze Kalinšek iz Slovenije te kipar Hrvoje Dumančić, kiparice Ana Divković i Marina Stoponja, slikarice Ana Jakić Divković, Verica Jadanec i Irena Gayatri Horvat, slikari Vlado Tuđa, Zlatko Milaković i Tomislav Dilber iz Hrvatske.
Likovni susreti Vugrovec objedinili su umjetnike različitog likovnog izraza koji su uvjetovani zajednički rad prihvatili kao izazov i priliku za interakcijama koje su otvorile mogućnosti propitivanja osobnih stvaralačkih dosega. Nastala djela i ovaj put ukazala su na kreativnost kojom umjetnici odgovaraju na postojane uvjete rada – na djelovanje izvan vlastitog ateljea i rad u zajedničkom prostoru. A skupno pak izlaganje uvijek je zanimljivo predstavljanje koje naglašava raznolikost pristupa likovnom oblikovanju koje nije određeno kulturološkim, društveno-sociološkim ili religioznim razlikama, već osebujnim umjetničkim individualnostima, a jedinstvenost u „pogledu umjetnika” na stvarnost, na pojavnosti oko sebe, na društvo i ljude koji ga okružuju. A presudan „okidač” novih inspiracija na ovim „likovnim susretima” bila je netaknuta ljepota prigorskog krajolika, bogata kulturna baština koja datira još iz rimskih vremena (rimski spomenik, tzv. „Vugrovečki Ikar”), vrijedni sakralni spomenici, poput barokne crkve Sv. Mihalja na brijegu čiji temelji datiraju još iz doba romanike ili neobaroknog župnog dvora Farofa koji je i ovaj put bio baza održavanja Likovnih susreta Vugrovec. Potaknuti snažnim duhovno-religioznim ozračjem, napose arkanđelom Mihaelom kao vugrovečkim zaštitnikom umjetnici su pred nas razastrli bogatstvo vlastitih izričaja otjelovljenih u vječnim biblijskim temama, prikazima svetih u likovima običnih ljudi, anđelima i arkanđelima, nebeskom vojskom, slavenskim boginjama, ali i vlastitom intimom, zoomorfnim i floralnim elementima, slobodnijim interpretacijama koje su očaranost prigorskim krajobrazom i povijesnom baštinom prikazale kroz vlastitu prepoznatljivu izričajnu gestu. Ispreplela se tako raznovrsna tretiranja slikarskog polja, uznemirena masa ili nježna pastelna sfumata. Od naracije do znaka, simbola, ka crtežu ili kolažu, bujnoj ekspresivnoj formi ili smirenom realizmu. Sublimacije izrazitih likovnih umjetničkih osobnosti, predmeti istraživanja likovnih mogućnosti unutar slike i skulpture.
Sanda Stanaćev Bajzek

