a može se razgledati do 26. 6. 2008.godine
Umjetnost Jože Marinča obiluje energijom životnog i stvaralačkog vitalizma otvarajući pogled jednako zemaljskim i duhovnim pejzažima, uspostavljajući jednakovrijednim radost življenja i samospoznaju, prepuštanje užitku stvaralačkog nagona i propitivanje granica i mogućnosti slikarskog medija.
Poetikom umjetnik pripada krugu slovenskog apstraktnog slikarstva od sredine sedamdesetih do danas. [i] U bespredmetnom slikarstvu s naglaskom na boju, u vehementnom nekontroliranom potezu ruke nad horizontalno postavljenom slikarskom podlogom, boji koja se cijedi na podlozi, prepoznajemo baštinika apstraktnog ekspresionizma i akcijskog slikarstva. Trag ruke i kretnja tijela nad slikom bilježi trenutačna stanja psihe. Slika je rezultat procesa koji nastaje transformacijom monokromne (crne) osnove višestrukim nanosima boje špahtlom i daščicama, struganjem i gradnjom slojeva koji strukturiraju plohe različitih gustoća i debljina što oslobađa treću dimenziju. Taj je proces za slikara avantura kojoj se ne zna konačan ishod, a za promatrača taj je ishod dinamičan mikrokozmos koji pruža užitak putovanja prostornim planovima nastalim komplementarnim sučeljavanjem i preklapanjem ploha različitih boja i gustoće. Kao kad promatra oblake, promatrač biva suočen s odlukom da li je prepoznao neki oblik ili mu se samo čini, da li će gledati ili misliti. «Forma nekog objekta uvijek je moje oblikovanje, oblikovanje putem moje nutarnje djelatnosti. Temeljna je činjenica svake psihologije, a osobito svake estetike, da je «osjetilno dat objekt» točno uzevši, nešto nemoguće, nešto čega nema niti može biti. Ali dok postoji za mene – a samo o takvim objektima može biti riječ – prožet je mojom djelatnošću, mojim nutarnjim životom.»
Plotovi Jože Marinča u ritmičnom ponavljanju istog, vertikalnog formata slike ostvaruju vrlo snažnu interakciju s prostorom. Niz slika u zadanom ritmu aktivira plohu zida i ograđuje prostor s kojim slika čini optičku cjelinu, doživljaj intenziviran oslikavanjem bočnih stranica slika. Slika – prizor time se otvara kao prostor – negativ – između punine zida – plota, ili pak kao plot – tijelo u prostoru. Inzistiranje na prostornom ritmu kao i na različitim mogućim kombinacijama modula kojeg čini jedna slika dokida percepciju slike kao jednog izdvojenog predmeta i fiksne pojave koja se u nekom prostoru prezentira publici. Ovdje govorimo o slici koja oblikuje prostor, koja zajedno s njim diše, čiji ritam odaje trenutno raspoloženje i koji se zajedno s njim može promijeniti. Na taj način slika postaje instalacija, što je Marinč do krajnjih mogućnosti razvio u svojim slikama – objektima. Pristupanje slikanju kao avanturi u kojoj se ne zna konačan ishod emanira energiju poteza i boje te oslobađa podsvjesno i nagonsko u čulnom iskustvu. Nasuprot tome, prisutnost konceptualnog ukazuje na svjesno htijenje istraživača koji propituje spoznajno u čulnom iskustvu. U horizontali se kreće prostorom slike, u vertikali ga kontemplira.
Anita Zlomislić
Aleksander Bassin, u: Iztok Premrov, Jože Marinč, monografija, Tiskarna Novo mesto, Dolenjska založba, Novo mesto, 1998. str. 13.
Theodor Lipps, Estetika, u: Wilhelm Worringer, Apstrakcija i uživljavanje, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1999., str. 14.
ŽIVOTOPIS
Jože Marinč rođen je 19.3.1954. godine u Dolnji Brigi kod Kočevske Reke u Sloveniji. Završio je Školu za dizajn, Pedagošku akademiju i Akademiju likovne umjetnosti u Ljubljani. Diplomirao je 1979. godine u klasi red. prof. Janeza Bernika.
Od 1979. do 1981. godine je pohađao slikarsku specijalku. Živi i radi u Kostanjevici na Krki.
Adresa:
Jože Marinč
Dobe 1, 8311 Kostanevica na Krki, Slovenija
Telefon: ++386 7 4987496, ++396 41 466954
e-mail: jozemarinc@email.si
SAMOSTALNE IZLOŽBE – izbor
1981 – Kostanjevica na Krki, Lamutov likovni salon
1986 – Ljubljana, Koncertni atelje Društva slovenskih skladateljev;
Novo mesto, Dolenjski muzej
1987 – Ljubljana, Galerija Ars;
Brežice, Posavski muzej
1992 – Murska Sobota, Galerija Miška Kranjca;
Ljubljana, Galerija ZDSLU
1993 – Ljubljana, Galerija Labirint
1994 – Kranj, Mala galerija
1995 – Celovec, Austrija, Galerija AULA;
Radovljica, Galerija Šivčeva hiša
1996 – Zagreb, Galerija Gradac
1998 – Ljubljana, Galerija Dvorni trg
1999 – Ljubljana, Galerija Equrna;
Novo mesto, Dolenjski muzej
2001 – Maribor, Galerija Žula;
Dortmund, Njemačka, Galerija Gerde Turke
2002 – Ljubljana, Galerija Imprima
2003 – Ljubljana, Bežigrajska galerija 2
2004 – Kostanjevica na Krki, Galerija Božidar Jakac
2004 – Velikovec, Avstrija, Katakombe in granate
2004 – Slovenj Gradec, Koroška galerija likovnih umetnosti
2007 – Ljubljana, Galerija Kresija
2008 – Maribor, Galerija Hest
2008 – Banja Luka, BiH, Banski dvor
SKUPNE IZLOŽBE – izbor
1995 – Kostanjevica na Krki, Lamutov likovni salon, Pomlad ob Krki in Savi
1996 – Ljubljana, Jakopičeva galerija, Majski salon;
Ljubljana, Galerija TR3
1997- Črnomelj, Špeličeva hiša, 5. belokranjski likovni biennale;
Murska Sobota, Pomurska galerija, Lipovci 97
1999 – Kostanjevica na Krki, Lamutov likovni salon, Pogled 1
2000 – Njemačka, Finnentrop, Likovna akademija
Brežice, Posavski muzej, Posavski grafiki
2001 – Dortmund, Njemačka, Galerija Gerde Turke;
Velenje, Galerija Ivan Napotnik;
Cairo, Egipat, VIII međunarodni biennale;
Kostanjevica na Krki, Lamutov likovni salon, Pogled 2;
Novo mesto, Galerija Simulaker, Novomeški utrinek
2002 – Ljubljana, Galerija Hest, Zbirka Galeije Hest;
Maribor, Umetnostna galerija, Žula
2003 – Podgorica, Crna Gora, Dvorac Petrovića, Aktuelni trenutak u slovenačkoj savremenoj likovnoj umjetnosti
2004 – Kranj, Galerija mestne hiše Kranj, VI biennale mesta Kranj
2005 – Ptuj, Mihelačeva galerija, Zbirka Riko
2005 – Ribnica, Miklova hiša
2006 – Kostanjevica na Krki, Lamutov likovni salon, Pogled 4
2006 – Ljutomer, IV biennale slik malega formata Ljutomer – 2006
Galerija Vladimir Bužančić – Centar za kulturu Novi Zagreb
Trg Narodne zaštite 2, Remetinec, Zagreb
Tel./fax: 6140-189, 6140-190, 099-2143-226
e-mail: anita.zlomislic@email.t-com.hr
www.czk-novi-zagreb.hr <http://www.czk-novi-zagreb.hr>
Da, mi jesmo najjužnija galerija u Gradu, ali za dobar art nije teško potegnuti u Remetinec! Osim što možete razgledati naš poznati remetinečki zatvor, bacite oko na vrsne umjetnike, ovaj put jednog posve osobitog Slovenca. Trenutno svi putovi ne vode do Galerije Vladimir Bužančić – pristup zbog gradnje rukometne arene moguć jedino iz Remetinečke!
Priredila: ak. slikarica Sanja Pribić
