Eugen Kokot je rođen 1940. godine u Labinu. Godine 1966. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odsjek slikarstva, u klasi prof. Raula Goldonija. Od 1966. do 1970. godine bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Od 1968. Član je Labinskih ateliera i Ateliera Brezovica. Od 1979. godine član je Galerije Forum u Zagrebu. Od 1994. godine redovni je profesor na odsjeku slikarstva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz slikarstvo bavi se grafikom (izdao je tri grafičke mape: Fuga u pejzažu, Magični ritmovi zemlje i Podzemni horizonti), restauracijom spomenika kulture, opremom knjiga i ilustracijom. Priredio je niz samostalnih i skupnih izložbi od 1967. godine u zemlji i inozemstvu. Sudionik je više slikarskih kolonija. Studijski je boravio u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Kini, Egiptu, Engleskoj, Grčkoj i Izraelu. Djela mu se nalaze u zbirkama muzeja i galerija Hrvatske. Dobitnik je brojnih nagrada, priznanja, zahvalnica i odlikovanja za umjetničku djelatnost. Član je Matice hrvatske te HDLU-a u Zagrebu gdje živi i stvara.

Darko Glavan je analizirajući umjetničko stvaralaštvo Eugena Kokota zapisao slijedeće:
"Slike s ove izložbe potvrda su fascinantne dosljednosti rano odabranom umjetničkom putu, no u nekim ostvarenjima sučeljavamo se sa snažnim kovitlacima boje, lako čitljivim signalima nesmanjenog umjetnikova emocionalnog unošenja u fizički čin slikanja. Takva ostvarenja dominiraju ovom izložbom i još jednom potvrđuju razložnost odbira termina «magma» kao najprimjerenijeg opisa žitkosti i vibrantnosti Kokotova manira nanošenja boje i stvaranja izražajnih tekstura, što je već odavno prepoznato kao poveznica s iskustvom slikarstva «informela»….

Ključ za razumijevanje fascinantne učinkovitosti tog neizmjenjenog umjetničkog modusa operandi nametnuo mi se tijekom posjete Kokotovu atelieru kada sam po prvi puta bio u prilici usporediti prve (ponekad nastale i na licu mjesta ) krokije manjeg formata i iz njih izvedene kompozicije većeg formata. Iako su i na početnim kao i završnim prikazima istarskog krajolika prisutne neke prepoznatljive regionalne odlike, ono što im osigurava izražajnost i prepoznatljivost karakteristična je slikarska faktura i zadivljujuća sposobnost stvaranja začudne ekspresivne napetosti između tektonike krajobraza, simboličkog naboja bojenih polja i kontroliranog, ali visokoenergetskog, slikarskog rukopisa.
Na kraju ne preostaje mi ništa drugo nego da se još jednom složim s Veselkom Tenžerom kako je u te tri ključne sastavnice svog slikarskog postupka – reduciranoj tektonici krajolika, užarenosti boje i energiji duktusa – Eugen Kokot iznašao i s majstorskom lakoćom izgradio neograničeno polje slikarstva savršeno usklađenog sa svojom ljudskom i umjetničkom prirodom."
Alis Šaina
galerija-alvona@pu.t-com.hr
Akademija-Art.net
