Ira Schneider u Galeriji Fonticus

WATER AND OTHER MAGIC IMAGES

Voda je tako obična stvar da o njoj rijetko razmišljamo. Ali, voda postaje čarolija onog časa kad ju primijetimo i počnemo razmišljati o njoj. Jedan od umjetnika kojeg je privukao element vode je Ira Schneider, pionir video arta u svjetskim razmjerima. Rezultate problematiziranja elementa vode, unutar ove izložbene prezentacije, možemo podijeliti na dva osnovna pristupa: statičnoj bilješci u obliku fotografije i dinamičnom pristupu putem video medija. U oba slučaja su u pitanju slike stanja vode. Jedne se nižu, a druge su zaustavljeni trenuci.

Vodu karakterizira tijek, neprestano mijenjanje, niz vizualnih senzacija. Tijek je moguće dočarati kao niz slika, npr., filmskim načinom. Na tom tragu su video radovi Ire Schneidera. On obrađuje neprestano gibanje, promjene i nestalnosti pojava u prirodi i paralelno s time u nama samima.. Schneider problematizira vizualno u vodi te na taj način pokušava dočarati fascinaciju elementom. On se u oba pristupa igra tehnološkim mogućnostima transformacije slika. Koristi mogućnosti kompjuterskih programa kako bi autorski doradio zatečeno stanje. Tek ponekad bilježi slikovnu situaciju bez intervencija, ali ona, u njegovoj vizuri, mora inicirati snažan učinak na promatrača. Doživljaj medija vode Ira Schneider u video radovima potkrepljuje zvukom. Svi radovi imaju režirani tijek koji autor bazira na muzičkoj liniji zvučne podloge. Raspon stila izabranih melodija proteže se od muzike Beethovena i Rachmaninova do radova našeg poznatog autora i gitariste Predraga Mariča. Svi video radovi imaju izvjesne meditativne oblike i logičan tijek: početak, razvoj, vrhunac i rasplet. Transformacija vizualnih oblika i tijek zvuka inicira snažan doživljaj. Tako se autor intuitivno kroz dva medija, sliku i zvuk, obraća promatraču.

Nomadski pristup životu i likovnom oblikovanju Ira Schneider na neko vrijeme zaustavlja u Veneciji. Venecija kao grad vode impresionira autora. Ali on nam ne donosi dokumente o tome. On prilagođuje i mijenja uočene oblike prema svom doživljaju. Ne pridržava se neke oblikovne zadanosti tako da su radovi heterogeni. Umjetnička strategija koja obilježava ovaj projekt je sloboda pristupa temi i sredstvima iskaza. Autor si sam zadaje gabarite. U osnovnu temu vode, poput intermeca, uvodi radove koji su neke druge tematike. Taj postupak može remetiti doživljaj, ali u ovom slučaju podcrtava osnovnu temu. Tako u seriji priča o vodi nalazimo kompozicije sa cvijećem, isječke arhitekture, grupu golubova ili isječak improvizirane električne instalacije. To odražava kasno postmodernističko promišljanje koje se oslanja na novi pristup: fizikalno – filozofski princip determiniranosti inicira promjene u prezentaciji i percepciji. Pokazuje se da ne možemo precizno odrediti uzroke, položaj i vrijeme događaja u osjetilnom i materijalnom svijetu. Možemo tek odrediti postojeće tendencije događanja. Zbiljnost je, nadasve, interaktivna pojava. U vezi s ovim spoznajama tema vode je zaista zahvalan, uvjerljiv  i ilustrativan medij.

Autor poseže za fotografskim alatima koji su dokumentaristički u pristupu, ali  podatni za tehničke i smislene intervencije. Opet se možemo pozvati na Groysa: «…Inovacija ne operira predmetima i sredstvima koji su izvan kulture, već s kulturnim hijerarhijama i vrijednostima. Inovacija nije u tome da na svjetlo dana izađe nešto što je bilo skriveno, već da prevrednujemo vrijednost onoga što smo već vidjeli ili upoznali…»

Fenomen odbljesaka na površini vode preokupacija je Ire Schneidera. Kompozicija je postignuta frekvencijom elemenata unutar kadra. On bilježi trenutak susreta vala i odsjaja nekog predmeta, obnaženog svjetlom. Karakterističnu uzgibanost vodene površine prekrivaju odbljesci oblika koji ju okružuju. Unutrašnji ritam je naglašen gestualnim nakupinama. One izlaze iz formata rada. Intenzitet ne prestaje pri rubu, osim kad umjetnik to izričito želi. Površina vode odaje drugačiji karakter ondje gdje je namreškana od dijela gdje je površina mirna. Na prvi pogled apstraktna šara pretvara se u oblik koji moramo dešifrirati. Mrljama je, zaustavljenim u nakupljanju ili rasprostiranju, sugerirana efemerna dinamika. Deformacije slikovnih odsjaja postaju kompozicijski element. Zaustavljeni trenutak govori o tijeku: prije i poslije. Promišljena lepršavost govori o sigurnosti doživljaja i interpretacije. 

Voda je tematska okosnica. Likovnim jezikom, procesualnim postupcima autor istražuje područje suočavanja s temom i vizualizira fantastiku osobnog doživljaja. Od selektiranih radova sačinjen je ovaj likovni postav koji je pred nama. Prigušeno propinjanje valova postaje nositelj vizualiziranog smisla. Moguće je da u ovim odbljescima uočimo siluetu Narcisa. Neka ovaj projekt bude njemu u čast.

Eugen Borkovsky

Ira Schneider je rođen 1939. godine u New York City-u, USA. Studirao je umjetnost na Brown University gdje diplomira 1960. godine. Magistrirao je psihologiju 1964. godine na University of Wisconsin, Madison. Pionir je video arta u svjetskim razmjerima. Svojim fotografijama, video radovima i animacijama učestvovao je na mnogim dogadjanjima: Beč, Berlin, Hjuston, New York, Köln, London, San Francisko, Sofija, Venecija, itd. U Gradskoj galeriji Fonticus Grožnjan prvi puta se predstavlja hrvatskoj publici. Nagrađivan je mnogo puta. Posljednja nagrada je na ovogodišnjem venecijanskom bijenalu, Celeste premio, za rad „Water everywhere".Radovi mu se nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama i muzejima širom svijeta .

INFO:

Eugen Borkovsky

eugen.borkovsky@gmail.com

Akademija-Art.net