Skip to content

Grafike i crteži Dušana Džamonje

U Staroj gradskoj vijećnici u Splitu, od 17. studenog do 15. prosinca, izlažu se radovi na papiru (35 grafika i crteža) Dušana Džamonje, klasika moderne avangarde. Izložba se održava u sklopu IV Splitgraphic bijenala, kao posljednja, peta izložba i ujedno kruna ovogodišnjeg bijenala.

Nakon pedeset godina splitska publika ponovno vidjeti radove umjetnika koji je obilježio hrvatsku, ali i svjetsku umjetnost druge polovine 20. st. Crteži i grafike Dušana Džamonje jednako su važno sredstvo izražavanja ovog umjetnika kao i njegove skulpture. Na crtežima i grafikama Džamonja postiže jednaku sintezu svjetla i materije koju ostvaruje u svojim skulpturama.

Dušan Džamonja je umjetnik čiji opus sšaja vrijeme velikih umjetničkih avangardi pedesetih godina as trećim milenijem. Njegove skulpture nalaze se u najpoznatijim svjetskim zbirkama poput Tate Gallery u Londonu, Museum of Modern Art u New Yorku, Nazionalgalerie u Berlinu, Peggy Guggenheim Collection u Veneciji, Musee d’Arte Moderne de la Ville de Paris u Parizu i mnogim drugima, kao i u svim hrvatskim  muzejskim institucijama. Bio je član HAZU-a od 2004.

Dušan Džamonja je imao mnogobrojne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih je teško izdvojiti najvažnije, ali svakako treba spomenuti samostalnu izložbu XXX. Venecijanskom bijenalu 1960. gdje je potvrđen značaj Džamonjiina stvaralaštva nominacijom za Grand Prix i iznimnom recepcijom međunarodne kritike zatim Dokumentu III u Kasselu, VIII bijenale u Sao Paolu, Paris Place Vendome 1998., Lisabom Praca do Commercio 1999. i mnoge druge.

Dušan Džamona bio je iznimno vješt crtač i crtanje mu je bilo najvažniji dio planiranja i kreiranja, ali se nije posebno bavio grafikom. Pedesetih i šezdesetih godina to su bile jednostavne reprodukcije njegovih stranica studijskog bloka ili faksimil crteža. Prilika koju je iskoristio da kreira grafiku je bila novogodišnja čestitka. To su bili najčešće originalni crteži nastali isključivo za tu prigodu.

Zanimljiva je serija velikih crteža (npr. crni papir – bijeli otisak) gdje se eksperimentiralo s vrstom boje da bi se postigao trodimenzionalni efekt, ako i s bojom podloge. Tek je us seriji od 4 crteža perom došlo do pomaka gdje je svaka boja crtana direktno na folije 1:1 tako da je rezultat izuzetno živ i blizak crtežu.

U seriji etchinga (bakropisa) se eksperimentiralo bojom i u cijeloj izloženoj seriji se mogu pratiti varijacije u podlozi, kao i sam kreativni proces. Naročito je izbjegavao grafike od devedesetih godina nadalje, kada mu se promijenila sama tehnika crtanja. Počeo je upotrebljavati otiske da dobije željene teksture u samom originalnom crtežu, tako da je smatrao da bi reprodukcija tih crteža bila preslična originalima što bi moglo dovesti do konfuzije na tržištu. Na ipak na izložbi imamo izloženoj nekoliko primjeraka serigrafija iz tog vremena.

Dušan Džamonja rođen je u 1928. godine Strumici u Makedoniji, njegov otac bio je filozof, a čim je vidio rad svog sina još kao petogodišnjaka, dileme nije bilo "Dušan će biti kipar" rekao je.

Svjedoče to i njegovi najraniji radovi, poput Homerove biste, koju je napravio sa samo 14. godina. Djelo, kakvo je on napravio kao srednjoškolac, većina umjetnika nije u stanju napraviti za života.
No, klasični radovi iz njegove najranije mladosti, koji su se nastavili i za školovanja na Likovnoj akademiji, koja je ponajviše njegovala prikaz akta, svjedoče o jednom: sve je to bila samo vježba koja će voditi prema sasvim drugom vidu umjetnosti, apstraktnim linijama kojima će osvojiti sve, pa i najzahtjevniju europsku publiku.
Svestrani umjetnik, bavio se i crtežom i arhitekturom, među poznatijim je neboder u Dallasu. Jedan od posljednjih radova je bio međunarodni natječaj za Pleso u Zagrebu, gdje je dobio otkupnu nagradu u konkurenciji s imenima kalibra Zahe Hadid.

Akademija-Art.net