Sabaheta Beka Masličić: BOJE MEDITERANA i
Irvin Masličić: PODVODNI ZAPISI
Otvorenje: 30. 06. 2014., u u 20.00 sati
Radove zajedničke slikarske izložbe predstaviti će Eugen Borkovsky
U okviru manifestacije: Dani crnogorske kulture 2014.
Organizatori:
Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske
Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština” Umag
Pučko otvoreno učilište Buje
Gradska galerija Orsola Buje
uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine
Prostori javni, stanje osobno
Sabaheta Beka Masličić predstavlja kolekciju slikarskih radova, tehnikom ulja na platnu, nastalih unatrag desetak godina. Umjetnica naslovima uokviruje doživljaj vežući ga uz mediteranske prostore. Dojmljivost podastrtih slika određuje količina oblika pripuštenih u kadar. Ponegdje se na istom radu naziru slikarski oblikovani detalji pokraj shematski, linijom izvedenih sekvenci. Gestualnost je značajna karakteristika ovih radova. Autorica slike, bogato ispunjene kolorom, primiruje zagasitošću tonova. Motivima je često zanemarena trodimenzionalnost. Umjetnica prenosi dojmove, propitujući kanone pristupa vizualnom oblikovanju, koji ne moraju biti pod svaku cijenu ujednačeni.
Čini nam se da u premisi nisu birani samo uređeni ili egzotični vrtovi već je pažnja poklonjena i zapuštenim terasastim područjima gdje „dresirani” pejzaž nije prisutan. Na radovima nalazimo ljude koje umjetnica uvodi u svoje vrtove. Ponekad je to oblikovana i čitka figura u nekom činjenju a ponekad su tu samo naznake koje promatrač i ne mora doživjeti kao likove. Time umjetnica aktivira maštu promatrača. Čini nam se da ga želi isprovocirati na njegov doživljaj plasiranog prostora. Navedeni smo na izčitavanje vizualizacija dojmova o trenucima i prostorima gdje umjetničinu pažnju načas privlači detalj i njegova forma a odmah zatim doživljaj cijele sekvence.
Autorica naznačuje scenu / atmosferu asocijativnim formama rijetko definirajući oblike. Naglašavajući impresiju ne brine se o dosljednosti forme. Time postiže nadrealističke asocijacije izvedene ekspresivnim činjenjem. Gradeći sliku trudi se prenijeti snagu odnosa plavog i zelenog medija karakterističnog za mediteransko podneblje. Autorica je manje angažirana recentnim vremenom u kojeg smo svi uronjeni a koje nije blago. Ipak, ponegdje eksperimentira sa ispovjednim ili postmodernističkim idejama. Moguće da je zagasita paleta upozorenje na ljepotu krajolika kojeg skoro da više nemamo vremena primijetiti niti doživjeti. Na jednom od radova kao da želi predočiti sve dojmove koje, kasnijom razradom, pretvara u niz. Ili, kolažirane na jednom formatu, kao kratku sintezu, zbir svih doživljenih situacija.
Iako je očito autoričino iskustvo baratanja slikarskom tehnologijom, radovi nose svježinu potrebe za iskazom. Na nekim slikama uočavamo proces čišćenja, pojednostavljivanja oblika / prostora pa oni nose ideju pristupa slikarstvu sredine prošlog stoljeća. Iako je dosljedna svom poimanju oblikovanja, prijenosu doživljaja na dvodimenzionalni format, ona na nekim radovima čini otklon. Prijenos ideje oblika ka ideji doživljaja iznjedruje možda najupečatljivije radove ovog ciklusa. U svakom slučaju, prisutna je iskrenost osobne impresioniranosti prostorima sa kojim se umjetnica kreativno saživljava i koje nam podastire na doživljaj. Prepušteni smo mogućnostima svoje osobne imaginacije definirati mogući sadržaj ili, prepustiti se umjetničinoj impresiji i osluškivati odjeke asocijacija.
Eugen Borkovsky, VI. 2014.
Zapisi iz podmorja
Irvin Masličić predstavlja ciklus radova objedinjenih temom podmorja. Slikarski su ovo zapisi autoru poznatih a većini ostalih ljudi skrivenih područja ispod površine mora. Autor iz vizualnog obilja izdvaja motive i detalje koje nabraja i nudi kao nove situacije. Radovi bi se uvjetno mogli podijeliti na isječke koji su znatno povezani sa motivom i na one kod kojih nalazimo otklon od realnog oblika. Pored toga mogla bi važiti podjela na svojevrsne panoramske i na režirane scene. Očita fascinacija podmorjem rezultira nizom radova koji prikazuju, dokumentiraju ili problematiziraju stanje tamo dolje u plavim dubinama. Portreti stanovnika podmorja, većinom riba, predstavljeni su idejom mogućih stanja: mimikrija, hrabar grupni izlaz iz skloništa, primjećivanje moguće klopke, čekanje plijena.
Oblikovanje, likovno predstavljanje podmorja podliježe drugačijoj kritici i komentaru jer je podvodni svijet mnogima nedostupan. Promatrač se najčešće mora osloniti na ideju atmosfere i krajolika podvodnog svijeta kojeg mu nude fotografije ili poneki umjetnik poput Irvina. Tako je kreativcu dozvoljena sloboda prispodobljavanja osobnih zapažanja i dojmova. To prikriveno područje svijeta autor predstavlja na način da nam ponekad podastire realne situacija a ponekad kompilira elemente uvodeći značenja.
Masličić tradicionalno pristupa motivu. On se „bori” između doživljaja trenutka uz oblik i njegovog likovnog interpretiranja. Ponekad grubo slojevite a ponekad uglađene površine radova ispunjene su umjerenim kolorom i izvedene različitim intervencijama. Plavetnilo koje očekujemo ponekad je zamijenjeno nekim drugim kolorom kojim autor unosi nove asocijacije. Poneke intervencije linijama naznačuju spontanost. Unutar ovog niza radova nalazimo odlična kompozicijska rješenja. Smjeli izrezi kadrova unose dodatnu dramatiku.
Irvin Masličić želi komunikaciju s promatračem pa je često narativan. On izrezuje izabrane sekvence podmorja nudeći nam tematizirane scene. Ponekad nudi usporedbu situacija u vodenom plavetnilu sa stanjem našeg odnosa prema stanovnicima podmorja. Tu je scena udice i ribe. Mi smo pred ovom slikom na strani ribe i nadamo se da riba neće zagristi. No, kad smo u poziciji ribolovca, mijenjamo mišljenje. Tako nas autor indirektno upozorava na lažni moral. Odmah se pojavljuje misao o interesima grubog kapitala, profiterstva i religija. Svjedoci smo licemjernog stava da se sve može ali tako da nitko ne vidi. Javno se smije samo ono što je određeno pravilima a što najčešće frustrira većinu stanovnika zapadne civilizacije. Nevjerojatno je da po kućama držimo i održavamo akvarije i imamo ljubimce sa kojima suosjećamo a da bez problema pojedemo sardinu ili neku drugu ribu.
Do novih konotacija dovedeni smo prepoznajući dezen na slici Akvarijum. Ovaj rad nosi ekološke konotacije jer problematizira suvremeni odnos zapadne civilizacije prema „dresiranoj” prirodi za koju se smatra da ljudskoj vrsti mora biti pokorna. Ovaj rad uvodi domišljanje o kineskoj, istočnjačkoj strategiji oblikovanja koja, iako ima stroge kanone, oblik ne dokumentira na način posjedovanja već ga nudi kao situaciju suživota. Zapravo nam cijeli ovaj ciklus nudi ideju tolerantnijeg pogleda na svijet. Jer, ako nešto ne poznajemo ili ne volimo to ne znači da to ne moramo poštovati.
Eugen Borkovsky, VI. 2014.
SABAHETA BEKA MASLIČIĆ rođena je 1947. godine u Beranama. Završila je umjetničku školu u Herceg Novom 1966. i pedagošku akademiju u Prištini. Imala je 25 samostalnih izložbi, a učesnica je na preko stotinu kolektivnih. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja među kojima: „21 jul” Opštine Berane (1988.), „Zaslužni likovni pedagog Jugoslavije”, Državne nagrade „Oktoih” (2003.) i većeg broja otkupnih nagrada i priznanja za pedagoški rad… Živi u Beranama, član je ULUCG.
IRVIN MASLIČIĆ rođen je u Beranama 1981. godine. Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu u klasi profesora Radoslava Tadića, 2006. godine. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2008. godine. Imao je dvije samostalne i više kolektivnih izložbi: Sarajevo, Podgorica, Bijelo Polje, Kotor, Rožaje, Budva, Tivat, Herceg Novi. Radi kao likovni urednik u JU Centar za kulturu Berane, gdje vodi kreativnu likovnu radionicu “Paint club”.
Adrese: M. Zečevića 3/6, Berane, CG; tel: +382 51 233 106, moby: +382 68 214 214, e-mail:maslicic@t-com.me
SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE
nzch@net.amis.hr
www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr
INFO: Slađan Dragojević, voditelj programa GG Orsola Buje
