Gospodarska bi pitanja mogla udlučiti utrku na predsjedničkim izborima u Brazilu. No, to ne vrijedi i obrnuto. Stručnjaci smatraju da gospodarski razvoj tek djelomično ovisi o ishodu drugog kruga izbora piše DW
Ovo dvoje predsjedničkih kandidata su se tjednima obasipali prigovorima. Međusobno su se optuživali za korupciju, nepotizam i laži. Brazilci ovo rado komentiraju poslovicom: “Rugao se lonac kotlu” No, međusobni prigovori neće odlučivati o rezultatima predsjedničkih izbora, smatra politologinja Susanne Gratius iz madridskog TinkTank FRIDEA. “Korupcija je dio sustava, a Brazilci znaju da kandidati tu ne mogu puno promijeniti”, objašnjava Gratius.
Trenutačna predsjednica Dilma Rousseff iz Radničke stranke PT i opozicijski kandidat Aécio Neves iz Brazilske socijaldemokratske stranke PSDB tek su u tjednu prije drugog kruga izbora (26. listopada 2014.) gurnuli u prvi plan stručne teme koje se primjerice odnose na gospodarstvo. Za Nevesa bi takav potez mogao biti od prednosti, budući da se brazilsko gospodarstvo osrednje razvijalo tijekom mandata predsjednice Rousseff. U prvoj polovici 2014. se BDP čak i blago smanjio.
Stopa nezaposlenih od 5 posto se nalazi u okvirima. No, inflacija od 6,3 posto je posebno vidljiva kod robe široke potrošnje i zbog toga pogađa prije svega osobe s niskim primanjima a oni pak čine veliki dio glasača.
No, gospodarstvo je uzbudljiva tema izborne kampanje i zbog toga što je jedno od rijetkih područja u kojima se kandidati potpuno razlikuju. Nitko ne dovodi u pitanje socijalne programe, a najkasnije od masovnih prosvjeda 2013. postalo je jasno da se infrastruktura, zdravstveni i obrazovni sustav moraju ojačati.
Pitanje je, kako bi se ovi projekti trebali financirati. Primjerice, oboje kandidata želi privatne zračne luke i autoceste dati u koncesiju. Dok Rousseff želi gradnju financirati s kreditima javnih banaka, Neves želi vidjeti veći upliv privatnog kapitala u takvim projektima. Moglo bi se ugrubo reći da Dilma Rousseff državu vidi kao gospodarskog aktera, a Aécio Neves kao moderatora.
To bi mogao biti dugotrajniji projekt jer pod gospodarskim padom trpe i prihodi od poreza. Od 2010 je brazilsko godišnje zaduživanje od 1,4 posto BDP-a poraslo na procijenjenih 4,5 posto na kraju 2014., izvještava američka kreditna rejting agencija Moody’s.
Neves računa s više privatne konkurencije i u sektoru nafte. Čak se zalaže za reviziju natječaja licenci iz listopada 2013.Tada je Vlada od početka bila rezervirala udio od 30 posto naftnoj tvrci Petrobras koja je u polovičnom državnom vlasništvu. Na kraju je bilo 40 posto, dijelom i zato što nijedna druga tvrtka nije pokazala interes
– na štetu brazilske narodne banke, jer je licenca prodana za najmanju ponuđenu ponudu.
Simptomatično za Nevesov politički pristup jest, da želi zaustaviti Središnju banku da dosljedno smanji inflaciju na postojeći cilj od 4,5 posto. Rousseff koja je klasična intervencionalistička političarka zagovara pristup da se iskoristi zakonski okvir (2,5 do 6,5 posto) kako bi se spriječio porast nezaposlenosti i produljenje recesije. (DW)
