Koncepcija izložbe i likovno-tehnički postav:
Neven Bilić, viši asistent na kolegiju Kiparstvo ORKU,
Danko Friščić, viši asistent na kolegiju Crtanje akta i Slikanje ORKU,
Alem Korkut, docent na kolegiju Kiparstvo ORKU
U četvrtak, 13. studenog 2008. u 19 sati u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, Tkalčićeva 14, otvara se izložba «10²», povodom obilježavanja 10 godina Odsjeka za restauriranje i konzerviranje umjetnina (ORKU) na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 22. studenog.
Sukladno orijentaciji ULUPUH-a da svoj izložbeni prostor ustupa i za predstavljanje radove mladih naraštaja, kao i obrazovnih institucija koje svojim djelovanjem pokrivaju djelatnost udruge, ULUPUH ovoga puta ugošćuje Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina (ORKU) zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti na kojem se školuju mladi kolege i, možda, budući članovi ULUPUH-ove Sekcije za restauratorska i oblikovno-fonička djela. Deset godina djelovanja ovog Odsjeka povod je izložbi koja će pokazati bitne aspekte i interdisciplinarnu prirodu ovog studija, utemeljenu na sintezi umjetničkih i znanstvenih disciplina.
Autori izložbe Neven Bilić, Danko Friščić i Alem Korkut osmislili su raskošnu multimedijalnu prezentaciju koja će snažnim likovnim ali i drugim sredstvima (zvukom, mirisima, dodirima) posjetitelje uvući u prirodu ove, široj javnosti manje poznate, a za kulturno nasljeđe iznimno važne profesije. Polazište djelovanja restauratora – oštećene umjetnine, biti će prikazane u prvoj prostoriji, putem video projekcije i makro-fotografija. Iznimno zahtjevni uvjeti u kojima se često obavljaju restauratorski radovi dočarati će se u srednjoj prostoriji galerije koja će biti pretvorena u jedan tipični radni ambijent restauratora zidnih oslika, sa skelama, alatom, bojama, mirisima… Zadnja, zaključna prostorija vizualna je kulminacija ove «priče» o restauraciji, sa multimedijalnom simulacijom obnovljenog objekta, dočaravajući gotovo alkemijsku moć restauratora da iscijele, zaliječe i "uskrsnu" načeti spomenik. Ili, kako je nadahnuto o tome u katalogu izložbe napisao prof. Slavomir Drinković, dekan ALU:
«Oni mogu vratiti sjaj mladosti, zaliječiti rane, otkloniti bolesti, uskrsnuti umrle, otkriti zaboravljene, družiti se sa svecima i anđelima.
Božanstva i kraljevstva su svakodnevno u njihovim rukama.
Nježni su, jer se bave delikatnim stvarima.
Posjeduju široka znanja da mogu donositi prave odluke.
Spretni su, jer će se katkad verati po skelama i penjati na zvonike.
Izdržljivi, jer će satima stajati ili biti pognuti nad nekom umjetninom.
Restaurator je osoba koja treba sjediniti znanstvenika, umjetnika, liječnika, manuelnog radnika, akrobata, obrtnika i alkemičara.
Veliki zahtjevi!
Vjerujući da takvom profilu osobe treba omogućiti adekvatno školovanje, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu osnovala je prije deset godina Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina.
Pred nama je deset godina njihova djelovanja i budućnost koja obećava razvoj i podršku.
Uvjeren sam da će jedinstveni prostor studija iličkog kampusa Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu to i omogućiti."
O Odsjeku:
Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina (ORKU) osnovala je Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu za vrijeme mandata dekanice Dubravke Babić, 1997. godine, pod vodstvom prof. dr. sci. Šefke Horvat-Kurbegović. Prvi studenti upisani su akademske godine 1997/98. Odsjek danas ima dva usmjerenja; kiparsko i slikarsko, na koje se ukupno prima 12 studenata. Nakon obrane diplomskog rada a s obzirom na usmjerenje stječe se naziv: magistar umjetnosti/restaurator-konzervator slikar ili magistar umjetnosti/restaurator-konzervator kipar. Do sada je studij uspješno završilo trideset studenata, koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu ili kod restauratora privatnika, a neki imaju već i svoje vlastite restauratorske radionice. Odsjek je tijekom ovih 10 godina godina izvodio konzervatorsko-restauratorske radove na oltaru sv. Josipa i slikama iz crkve Presvetog trojstva u Legradu, na slikama iz Donacije dr. Josipa Kovačića iz Zagreba, zidnim slika dvorca Lukavec, mramornim skulpturama sv. Petra i Pavla iz vrličke crkve Gospe Ružarice, itd… (više u tekstu mr. Tamare Ukrainčik, u prilogu)
Izložba će biti otvorena do 22. studenog, radnim danom od 10 do 17 sati (četvrtkom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati), subotom od 10 do 13 sati, dok je nedjeljom galerija zatvorena.
Kontakti:
Maša Štrbac, voditeljica Galerije ULUPUH
ODSJEK ZA RESTAURIRANJE I KONZERVIRANJE UMJETNINA
AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, DANAS
Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina osnovan je 1997. godine, zbog potrebe sustavnog educiranja kadrova za očuvanje naše, a time ujedno i svjetske kulturne baštine.
Program studija proizašao je iz studijskih programa konzervacije i restauracije u zemljama s razvijenim obrazovanjem za tu struku (Austrija, Češka, Mađarska, Poljska). Iskustva tih studija ukazuju na složenost stjecanja znanja i vještina iz umjetničkog, stručnog, prirodnoznanstvenog, tehnološkog, tehničkog i humanističkog područja, pa je sukladno tome angažiran velik broj nastavnika i vanjskih suradnika.
Uvjeti upisa na studij su završena srednja škola i uspješno položeni razedbeni ispit, koji je na ovom Odsjeku posebno zahtjevan. U prvom, eliminatornom dijelu, obuhvaća pregled mape i pismeni ispit iz povijesti umjetnosti, fizike, kemije i biologije. Drugi, praktični dio ispita, obuhvaća crtanje olovkom prema gipsanom modelu, kopiranje (za smjer slikarstvo: izrada kopije prema predlošku tehnikom tempere, za smjer kiparstvo: modeliranje glave prema gipsanom predlošku) zatim ispitivanje manuelnih vještina, te test boja. Na kraju ispita vodi se razgovor s pristupnicima, uz analizu jednog umjetničkog djela s područja slikarstva ili kiparstva (interpretacija, datacija, atribucija, materijal, način izrade).
Studij ima dva usmjerenja; kiparsko i slikarsko, na koje se ukupno prima 12 studenata (4 na restauriranje-konzeviranje kiparstvo + 1 student na plaćanje + jedan strani student i 4 na restauriranje-konzeviranje slikarstvo + 1 student na plaćanje + jedan strani student).
Nastava se u prve dvije godine sastoji od općih likovnih kolegija, prirodnoslovnih kolegija, zatim tehnika i tehnologija, te kolegija povijesti umjetnosti (navedeni se kolegiji provlače i kroz kasnije godine studija, ali u smanjenom obimu). Krajem druge godine započinje program nastave iz područja restauriranja-konzerviranja umjetnina, a ona se provodi kroz predavanja, vježbe i seminare, te praksom unutar radionica Odsjeka i praksom na terenu. Tijekom treće i četvrte godine studija smanjen je opseg likovnih kolegija, koji su usmjereni ka stjecanju vještina prema potrebama restauratorske struke. Krajem druge godine započinje program nastave iz područja restauriranja-konzerviranja umjetnina kroz predavanja, vježbe i seminare te kroz praksu. Nakon treće godine studenti mogu procijeniti stanje i utvrditi razloge promjena na umjetninama, stječu znanja o karakteristikama materijala u restauriranju, u mogućnosti su prezentirati program restauratorsko-konzervatorskih radova, rade u timu, sudjeluju u zajedničkim projektima. Nakon četvrte godine studenti znaju rekonstruirati nedostatke u svim slojevima umjetnine, samostalno vode dokumentaciju, samostalno prezentiraju restauratorsko-konzervatorske radove na umjetnini. Peta godina je potpuno posvećena restauriranju i konzerviranju umjetnina, te diplomskom radu. Studenti procjenjuju oštećenja, planiraju i određuju i primjenjuju potrebne zahvate, odlučuju o analizama.
Tijekom ovih 10 godina godina izvodili su se konzervatorsko-restauratorski radovi na oltaru sv. Josipa i slikama iz crkve Presvetog trojstva u Legradu, na slikama iz Donacije dr. Josipa Kovačića iz Zagreba, zidnim slika dvorca Lukavec, mramornim skulpturama sv. Petra i Pavla iz vrličke crkve Gospe Ružarice, itd…, a u tijeku su radovi na oltaru sv. Marije iz crkve sv. Nikole u Dubrovniku, na zidnim slikama iz crkve sv. Silvestra iz Oprtlja, na slikama iz Gradskog muzeja Varaždin, Strossmayerove galerije Zagreb, slikama Muzeja grada Zagreba, na polikromiranim drvenim skulpturama iz Dijecezanskog muzeja Požege…..
Znanja i vještine koje student stječe završetkom ovog integriranog petogodišnjeg studija osiguravaju odgovornost i samostalno izvođenje svih konzervatorsko-restauratorskih postupaka na djelima kulturne baštine unutar određenog polja specijalizacije. Nakon obrane diplomskog rada a s obzirom na usmjerenje, prema Bolonjskom sustavu stječe se naziv: magistar umjetnosti/restaurator-konzervator slikar ili magistar umjetnosti/restaurator-konzervator kipar. Do sada je studij uspješno završilo trideset studenata, koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu ili kod restauratora privatnika, a neki imaju već i svoje vlastite restauratorske radionice.
Nastavnici i studenti sudjelovali su u organiziranju Studentske konferencije studenata restauririranja (sama ideja konferencije potekla je sa Odsjeka za konzervatorstvo-restauratorstvo umjetničke akademije u Splitu) na području Hrvatske, a ove godine sudjelovali su i studenti srodnih akademija iz Slovenije i Češke. Od osnutka studenti i nastavnici Odsjeka sudjelovali su na seminarima, stručnim radionicama i predavanjima u zemlji i inozemstvu. Kao posebno uspješno sudjelovanje izdvajam radionicu "Protection of Cultural Heritage and the enlargement of the EU – Second Edition" 4. – 11. 3. 2007. u Firenci.
Bolonjski proces potaknuo je revidiranje programa našeg studija, te su izmjene koje su nastale i do kojih će ubuduće doći samo početak stvaranja solidnog progama koji će u sljedećih nekoliko godina u cijelosti biti koncipiran na način sukladan sličnim studijima u Europskoj Uniji.
mr. Tamara Ukrainčik
Akademija-Art.net
