Krajem godine hrvatski ribari koji se više ne žele baviti gospodarskim ribarstvom moći će se javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede. Zadovolje li kriterije, brod će im biti uništen, a oni će za to dobiti novac, što je dio programa EU-a za koji je Hrvatska dobila oko 11 milijuna eura. Cilj je programa (nazvanog scraping) objašnjava Bruxelles, smanjiti ribarsku flotu i spriječiti prekomjerni izlov u zemljama Unije.
Po scrapingu za brod od 50 BRT oko 80 tisuća eura
Koliko će se hrvatskih ribara odlučiti za scraping (u prijevodu s engleskog struganje) još je nepoznato. U Ministarstvu poljoprivrede ne raspolažu brojkama i objašnjavaju da europske propozicije ne dozvoljavaju prednatječajne ankete. No s obzirom na preporuku da bi ribarsku flotu trebalo smanjiti za pet posto i raspoloživi iznos od 4,7 milijuna eura, dolazi se do izračuna da bi se moglo raditi o 40-ak brodova. Po već utvrđenim cjenovnim tablicama odšteta za brod od 50 BRT iznosila bi 83 tisuće eura, a za duplo veći 250 tisuća eura. Od toga iznosa vlasnici brodova platili bi uništavanje svog broda.
Italija i nakon ‘scrapinga’ lovi istu količinu ribe
Europska unija scraping provodi već duže vrijeme, pa su tako njime bili obuhvaćeni i talijanski ribari. No, kod Talijana je bila drugačija primjena tih mjera i nije se, kao u našem slučaju, strogo pazilo na njihovu provedbu. Stjepan Nedoklan, vd. predsjednika ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, tvrdi kako je talijanski izlov, i nakon scrapinga – ostao isti, jer su veliki ribari preuzeli posao onih koji su se odlučili za scraping. Nedoklan navodi da je u Hrvatskoj ribarska flota stara 40-50 godina. U plivaličarskoj floti su veliki i novi brodovi, dok je kočarska minorna u odnosu na talijansku. Ukoliko se ribari odluče na scraping pitanje je tko će loviti u našem moru, pita se Nedoklan i upozorava da stranci ne mogu ulaziti u naše vode do 1. siječnja 2015. Što će biti poslije, nitko ne zna, ustvrdio je.
Predstojnik zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu ‘Ruđer Bošković’ i ugledni međunarodni stručnjak Tarzan Legović ističe da je hrvatska ribarska flota mala i beznačajna da bi naškodila Jadranu. Problem može riješiti samo redukcija flote onih zemalja gdje je ona prevelika, to su Italija, Španjolska, one zemlje koje su zapravo more i uništite. I sad bi oni htjeli da i mi reduciramo flotu, a što zapravo ništa neće promijeniti s obzirom na broj brodova u Hrvatskoj, tvrdi Legović.
Inače, o politici ribarenja u zemljama EU-a, ali i čitavom svijetu, Legović kaže da komercijalnoga ribarstva kakav je danas u budućnosti neće biti jer je riblji fond prepolovljen. Cijeli svijet, a ne samo EU mora krenuti u intenzivno davanje poticaja ribarima da pređu na akvakulturu. Tako bi svoje brodove iskoristili za hranjenje, uzgoj riba. To je budućnost, EU ide u tom smjeru, ali još nema koncepciju kako to napraviti, smatra Legović, piše novinarka Hine Smiljanka Škugor Hrnčević. (foto: zadarskilist.hr, HRT)
