Željko Karaula u Galeriji “Gabrijel Jurkić”

Pogledajte izložbu PLES KONJA Željka Karaule!

Izložba Željka Karaule PLES KONJA u Galeriji "Gabrijela Jurkića" ostaje otvorena do 28.12. 2008. godine.

Sample Image

Na ogromnim prostranstvima netaknute prirode Livanjskoga kraja, samo desetak kilometara udaljenih od grada Livna prema Cincaru, opušteni mir koji vlada ovim područjem narušava galop nepoznatih konja.

One koje put nanese na područje Kruzi, od Korićine do Borove glave prema Livnu impresionirat će neuobičajni prizor divljih konja, koji u potrazi za svježom travom, soli i vodom dnevno prijeđu desetine kilometara.

Divlji konji na ovim prostranstvima žive godinama pod otvorenim nebom, prepušteni sami sebi, nemilosrdnim vremenskim uvjetima, jakim zimama i napadima divljih zvjeri kojih u okolnim šumama ne nedostaje. Opstali su samo zahvaljujući ovim predjelima bogatim travom. Divlji konji prkose i zvijerima i zimama.

Plahovitost je ono što ih na prvi pogled najviše razlikuje od pitomih konja. Tijekom cijele godine divlji konji su izloženi jakim vjetrovima, a već u jesen i snjegovima. Ambijent očuvane prirode i kamenih goleti, praćen muklom tišinom, koju remeti jedino šum lišća i kaskanje konja, nesvakidašnja je atrakcija, koju sve češće, u želji da vide divlje konje, obilaze ljubitelji prirode koje ovdje uistinu ima.

U predvečerje, kad jaki vjetroji polagano utišaju, a divlji konji galopirajući nestanu u nepoznatom pravacu, ostaju ove jedinstvene slike Željka Karaule iz kojih se čuje i snaga galapa i plahovitost kista. (Prilagođeni tekst Tanje ŠIKANJIĆ)

Sample Image

U izglednost pejzaža utkana sadržajna slojevitost, značajka je radova Željka Karaule. Njegovi različiti likovni interesi započeli su sa slikarstvom, prekidani skulpturom, zanimanjem za keramiku ili završavali u preplitanju likovnih vrsta. I u samom slikarstvu događale su se mijene, od radova gotovo apstraktnog karaktera do onih relativne realistične marnosti, izmjenjivala su se ulja i pasteli. Karaula je u svim manje-više dojmljivim ostvarenjima uspio unijeti iskru osobne poetike. Različitost je uvijek imala opravdanje u kreativnom naboju, tako da svakom segmentu opusa treba pristupati s potrebitom pažnjom. Ipak, čini se da slika s ne nametljivim prisustvom motiva ono što najviše provlači Karaulu, tako da njegovi rani radovi, tako koncipirani postaju poticaj novom ciklusu, koji je očito dugo sazrijevao, postajući originalna interpretacija stvarnog ili izmaštanog motiva, scene kojoj je pejzaž okosnica. Šumarci, vode, kamenje nose svoju mjeru opisnosti, ugođajnost proizišlu iz treptaja krajolika ili prikrivaju drugačiju činjeničnost.

Sample Image

Preobrazba od pejzažnog do figurativnog nije tek sretna dosjetka u isčitavanju višeznačnosti određenog oblika, već se u samom događanju slike, u napetosti forme sluti drugačiji sadržaj. Karakterističan Karaulin potez sitnog udara, gesta izišla iz dlana, oblikuje partikuliziranu površinu, bogatih kolorističkih odnosa. Neprekidna igra s prikrivenim i vidljivim motivom poticana je i razvijanjem neke boje, kromatskog sklopa prativog od prvog plana do dubine. Dakako, Karaulu najviše zanima vibrantnost slikarske plohe, likovna ekspresivnost kojom će i fragmenti realističnog biti uključeni u jedinstvo zbivanja. Maksimalna zgusnutost scene nabijene energije (kako geste tako i strujanja silnice boje) svojevrsni je horrovaucui, jer obojene slikarske česti u svom dodiru (čitkosti ili bar slutnji silhueti) ne ostavljaju ni minimum prostora bez kolorističke zasićenosti. Boje i svojim dinamičnim vrijednostima (i bljeskom kumuliranog svjetla) sugeriraju kretanje ka punini plohe, kojom likovna autonomnost prelazi kao osebujnoj Karaulinoj ikonografiji. Karaula sjajno vodi odabranom paletom i nakupinama oblika (često jedinki identičnih jednom potezu) ka slici izvjesne sadržajne enigmatičnosti koja ima likovno pokriće. Slikarsko tkivo vibrira ekspresionističkim treptajem, ali i (paradoksalno) nosi sklad ornamentalnog. Različite su te razine stvarnosti ostvarenih ne samo stupnjem opisnosti figura i predmetnog već i intenzivnošću palete kod Karaule, bez obzira i na koloristički krik, odmjerene.

Poradi toga i nije neobično da korespondiraju slobodno strukturirana ploha i pravilnost slikarskog tkanja, s prelazom nervature poteza u disciplinu gradnje. Sukladno je to uprisutnjenoj "priči", od boje preko pejsaža do intringantnosti figurativnog. Sa svijetlom kao poveznicom, svjetlom koje difoznošću upućuje u slojeve prostora, "razlog" ugođajnosti krajolika i zalog aktivitetu ili opuštenosti likova. Željko Karaula strpljivi je slikarski tkalac gradeći poodavno osmišljeno djelo potvrdivši se kao autentičan izraz. (Stanko ŠPOLJARIĆ)

Sample Image

POPIS SLIKA

Vranac – 70×50 – ulje na platnu – 2008
Pegaz – 70×50 – ulje na platnu – 2008
Konji na jazu – 70×100 – ulje na platnu – 2008
Igra – 70×100 – ulje na platnu – 2008
Konji na Krugama I – 70×100 – ulje na platnu – 2008
Konji na Krugama II – 70×100 – ulje na platnu – 2008
Soko – 50×70 – ulje na platnu – 2008
Gavro – 50×70 – ulje na platnu – 2008
Ždrebac – 50×70 – ulje na platnu – 2008
Sivac – 40×50 – ulje na platnu – 2008
Vranac u polju – 50×70 – ulje na platnu – 2008
Galop kroz Jarugu – 50×70 – ulje na platnu – 2008
Bilan – 30×40 – ulje na platnu – 2008
Konji u galopu – 70×100 – ulje na platnu – 2008

Sample Image

ŽIVOTOPIS

Akademski slikar-grafičar Željko Karaula rođen je 1958 godine u Prispu kod Livna. Osnovnu školu završio je u Livnu 1974. godine. Školu primijenjene umjetnosti završio je u Zagrebu 1978. godine. Na filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao je povijest umjetnosti i etnologiju 1982. godine. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je u klasi prof. Ante Kuduza 1984. godine. Izlagao je na preko dvadeset samostalnih izložbi i više desetina skupnih izložbi. Sudjelovao je na više likovnih kolonija i rado se odazivao humanitarnim donacijama. Pored slikarstva bavi se dizajnom i kiparstvom. Sudjeluje na javnim natječajima za spomen-obilježja od kojih su neka već izvedena: Žena robijašica za Hrvatsku, Korpus Krista na Domovinskom križu u Požegi, kapela Male Gospe u Kusonjama, te Kapelica u Čelebiću. Član je HDLU-a, ULS-a i Akademije-Art. Živi u Zaprešiću, Matije Skurjenija 36, telefon 01/3354-543, mobitel 099/5050203.

SAMOSTALNE IZLOŽBE

1984.
Livno – Narodno sveučilište
1986.
Nova Gradiška – Galerija Kerdić
1991.
Sesvete – Galerija Kurija
1993. 
Zagreb – Galerija Studentskog centra
1994.
Zaprešić – Galerija Dar
1996.
Livno – Galerija Matice hrvatske
1997.
Garešnica – Bistro Štokić
1998.
Zagreb – Galerija Dubrava
Sesvete – Galerija Kurija
1999.
Zagreb – Galerija Crkve sv.Križa
Zaprešić – Galerija Razvid
2001.
Zagreb – Galerija Ruža
2003.
Zaprešić – Galerija Razvid
2005.
Vrbnik – Galerija Vrbnik
2006.
Zaprešić – Galerija Anima
2008.
Zaprešić – Galerija Razvid
Zagreb – Galerija Gabrijel Jurkić

Sample Image

 

JAVNI RADOVI
 
1993.
Požega – Žena robijašica za Hrvatsku
Požega – Raspeće na spomen obilježju za stradale branitelje
Kusonje – idejni projekt za Kapelu Male Gospe
Čelebić – idejni projekt za Kapelu sv.Stjepana

 

STALNE POSTAVE
 
1993.
Pakrac – Križni put (porculan)
1997.
Livno – Križni put (ulje na platnu)
Ljubunčić kod Livna – Križni put (bronca)
Proboj kod Ljubuškog – Križni put (bronca)
Krk – kip sv.Jeronima (bronca)
Čelebić – Križni put (porculan)
Zaprešić – kip sv.Vinka Pallottija (poliester)
Čelebić – kip sv.Stjepana (terakota)
– kip Blaženog Alojzija Stepinca (terakota)
Zaprešić – Pietta (poliester)
Zaprešić – Križni put (terakota)

Sample Image
Željko Karaula

IZDAVAČ

Livanjska Zajednica Zagreb
ZA IZDAVAČA
Branko Miloloža
DESIGN KATALOGA
Stjepan Katić
PREDGOVOR
Stanko Špoljarić
TISAK
Granić
NAKLADA
300 komada
 
Zagreb, 2008.

Akademija-Art.net