U okviru projekta Print to art 2009, kustosica Sabina Salamon predstavlja samostalnu izložbu Željka Badurine "Post art".
Umjetnik na istoimenom projektu, čiji će arhiv u potpunosti biti prikazan pulskoj publici, kontinuirano radi od 2005. godine. Riječ je o postupku mail-arta čija se strategija sastoji od slanja razglednica na kojima se nalazi slika/ prizor s referencom na aktualni događaj ili temu – npr. lokalne izbore, otvorenje venecijanskog bijenala, ili zdravstvene reforme u Hrvatskoj …
Svaka je razglednica umjetnikov komentar uobličen kao recikliranje ili prefiguracija nekog sadržaja u novu poruku, bilo kao citat iz filma ili fotomontaža. Do dana otvorenja umjetnikov arhiv će brojati 116 razglednica.
Serija razglednica Željka Badurine bi po svim parametrima mogla postati dio svjetske mail art kolekcije. Osim što za distribuciju razglednica koristi poštanske usluge, poštuje i standarde poštanskih formata (10×13 cm) koji nisu izrađeni ručno, nego su tiskani poput običnih razglednica. Predstavljanje Badurinova rada kao samostalne izložbe u prostoru MMC Luka u Puli, dogodilo se u sklopu Print To Art koncepcije koja je nastala nekoliko godina unazad, s namjerom korištenja e-maila kao komunikacijsko-distribucijskog kanala za slanje radova na natječaj iste izložbe. Time se e-mail nametnuo kao filter, odnosno, cenzor onih radova koji nisu prenosivi elektroničkim putem.
Početna ideja se mijenjala u skladu s pristupom izbornika izložbe, a koncepcijski pomaci pokazatelji su ograničenja i smisla uporabe e-maila kao kanala za slanje radova koji nisu stvoreni za taj medij. Zaobilazeći e-mail u cijelosti, ova izložba također izmiče prvotnoj ideji. Međutim, predstavljajući neospornog pripadnika umjetničkog pokreta koji je prethodio ovom žanru, ona ga sadržajno krijepi. Korijeni mail arta sežu u rane šezdesete i prve primjerke razglednica On Kaware, tada člana američke struje skupine Fluxus, a potom i Raya Johnsona, službenog oca mail arta (New York Correspondence School).
Treće izdanje Print To Art izložbe okreće se temi poštanske komunikacije kakvu poznajemo iz vremena neo-avangardi naovamo, s opravdanjem da je mail art direktni i neprikosnoveni predak e-mail arta.
Općim, a dvosmislenim nazivom izložbe, POST ART, autor se nadovezuje na izvornik: mail- ili postal art praksu, koja je za osnovni cilj imala uspostaviti razmjenu i komunikaciju među umjetnicima raznih zemalja, bez posredništva galerijskog sustava. Neposrednost komunikacije jest i dalje pravilo ove umjetničke prakse, no danas treba zanemariti anti-umjetničku poziciju, kojom su se zanosili kolege u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Tada je izražavanje neraspoloženja prema muzejskom miljeu, uvjetno rečeno, svaki autor osjećao svojim poslanstvom. Poput ostalih novih umjetničkih vrsta u to vrijeme, i mail art se postepeno sprijateljio sa sustavom, premda sporijim ritmom od performansa i videa. Zbog svog neplaniranog oportunizma, bio je kritiziran čak od svojih članova, primjerice, Kena Friedmana koji je mail art zajednici spočitavao neuspjeh ostvarivanja vlastitog modeal funkcioniranja, odvojenog, ali paralelnog postojećem.
Za slučaj Badurina mogu tvrditi da je zaseban po prirodi stvari – u Hrvatskoj je usamljeni mail art autor. Od 2005. godine kontinuirano radi na POST ART arhivu, u cijelosti predstavljenoj pulskoj publici.
Iz naslova POST ART posredno zaključujem da autor ne pretendira na status umjetnosti, da je zaokupljen medijem kao pojavom od socijalnog značaja, kakav je oduvijek i bio. Čini se da je u naslovu sadržan njegov umjetnički stav po kojem estetski diskurs ne smatra osobnom umjetničkom motivacijom. Iz svega toga slijedi da Željko Badurina u potpunosti ispunjava uvjete za titulu nasljednika mail art ideja.
Pored svih koncepcijskih i formalnih podudarnosti s povijesnom pojavom svojih prethodnika, najvažnija i jedina živa komponenta rada u kojoj prepoznajemo autorsku osobnost, jest sadržaj njegovih razglednica koji se u pravilu odnosi na komentiranje događaja iz aktualne svakodnevice. Svaki pojedini uradak smišljen je uglavnom u raspoloženju i stilu groteske koja golica naš nacionalni smisao za humor. U nekoliko riječi, Ž.B. proglašavam Veleposlanikom vedrog duha u Ministarstvu ozbiljne analize.
Sabina Salamon
Željko Badurina je rođen 1966. godine u Zagrebu. Godine 1996. diplomirao na grafičkom odjelu ALU u Zagrebu, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Član je HDLU-a i HZSU-a. Izlagao je na 18 samostalnih i 40-tak skupnih izložbi. Dobitnik je nagrade Gradskog ureda za kulturu na 3. hrvatskom trijenalu grafike 2003. godine. Od 2005. godine radi na projektu "Post art".
