Kolinda Grabar-Kitarović dobila je 32.000 glasova više od Ive Josipovića. Na takav ishod je bitno utjecala i volja birača u BiH. Što Hrvati u BiH, ali i BiH u cjelini, mogu očekivati od nove hrvatske predsjednice?
Kolinda Grabar-Kitarović je prva žena na funkciji predsjednika Republike Hrvatske, ali i prva iz HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) na tom mjestu nakon 15 godina. Politički analitičar Pejo Gašparević za Deutsche Welle kaže da se na osnovi predizborne kampanje Kolinde Grabar-Kitarović, ali i njezinog nastupnog govora nakon izborne pobjede, može zaključiti da nova hrvatska predsjednica izražava „visoke ambicije i čvrstinu u namjeri da pomakne Hrvatsku iz političke konfliktnosti i ekonomske učmalosti”.
„Treba primijetiti kako je u nastupnom govoru Grabar-Kitarović već u prvim rečenicama spomenula i Hrvate u BiH, te istakla potrebu za uspostavom njihove ravnopravnosti s druga dva konstitutivna naroda u BiH. Takav nastupni govor može se shvatiti i kao nagovještaj pojačanog političko-diplomatskog angažmana službenog Zagreba u uklanjanju neravnopravne pozicije hrvatskog naroda u BiH. Nova hrvatska predsjednica bit će i sukreator vanjske politike Hrvatske. Pri tome treba imati u vidu da je u njezinu dosadašnju karijeru utkano bogato iskustvo. Grabar-Kitarović je bila hrvatska ministrica vanjskih poslova, zatim ambasadorica Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama, te pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Te su joj dužnosti pružile priliku za stjecanje uvida u međunarodna gibanja na najvišim svjetskim nivoima”, kaže Gašparević. DW
