DW – 15 godina Bolonjske reforme. Njemački studenti nezadovoljni

njemacki studenti
Prema anketama dvije trećine njemačkih studenata nezadovoljno je nakon 15 godina provođenja Bolonjske reforme. Oni smatraju kako je završni ispit prvostupnika nedostatan za dobar start na tržištu rada

njemacki studenti

Oko dvije trećine njemačkih studenata smatra da je nedostatan završni ispit prvostupnika kako bi se dobro startalo s poslom – za 15. rođendan Bolonjske reforme to je slab rezultat.

19. lipnja 2014. godine bit će točno 15 godina od kada su se u najstarijem talijanskom sveučilišnom gradu Bologni susrelo 29 europskih ministara znanosti. “Imali smo viziju”, kaže Edelgard Bulmahn, koja je tada bila prisutna kao njemačka ministrica obrazovanja. “Europa bi trebala ne samo graditi prostor za znanost, ne samo za tržište rada, ne samo da bi trebala biti politički jedistvena, već bi trebala graditi kulturnu, socijalnu i snažnu znanstvenu osnovu.” A put do toga, prema ideji ministara, mogao bi utrti i jedinstveni europski prostor visokog obrazovanja. I tako se rodio Bolonjski proces.

Time je definirano više ciljeva:

Diljem Europe trebali bi biti ponuđeni slični uvjeti studiranja.
Studijski programi trebali bi biti snažnije okrenuti tržištu rada.
Sve to trebalo bi voditi ka većoj mobilnosti studenata i znanstvenika u Europi.

“Odlučujuće je bilo da je to uvijek bila konferencija kako ministara, tako i sveučilišta i studenata”, sjeća se Edelgard Bulmahn. Visokoškolske ustanove i studentice i studenti na koje se to odnosi trebali bi suodlučivati o tome kako se razvijaju reforme. Posebno zbog toga što su, pogotovo u Njemačkoj, mnogi studenti sumnjičavi po pitanju Bolonjskog procesa. Žale se na vremensku stisku, preopsežne nastavne planove i sumnjaju da završni ispit prvostupnika doista osigurava dobar početak na tržištu rada: u jednoj anketi renomiranog instituta Allensbach gotovo dvije trećine studenata prvostupnika je navelo da svakako po završetku žele nastaviti školovanje za još jedan stupanj.

Mnogi njemački studenti nailazili bi na prepreke ako bi željeli otići na jedan semestar ili na praksu u inozemstvo. “Ali sada radimo na tome i pokušavamo pridobiti partnere”, kaže Franz Bosbach. Njegov ključni argument: od prvotnih 29 potpisnika Bolonjskog procesa u međuvremenu je broj narastao na 47 zemalja sudionica. Izbor zemalja, na prostoru na kojem se primjenjuje Bolonja, u proteklih 15 godina postao je znatno veći. (DW)