U sklopu službenog posjeta Republici Bugarskoj, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović održala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sofiji “Sveti Kliment Ohridski“ predavanje na temu: “We All Must Be One at the Table of Solidarity”
„Kada se razgovara o važnosti europske solidarnosti, željela bih o njoj govoriti u kontekstu triju glavnih pitanja: globalnih sigurnosnih prijetnji i migrantske krize, gospodarske i energetske sigurnosti Srednje Europe i konsolidacije Europe“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
Govoreći o globalnim sigurnosnim prijetnjama i migrantskoj krizi, Predsjednica je istaknula kako treba osuditi sve terorističke akcije te kako moramo biti odlučniji, usklađeniji i učinkovitiji u odgovoru na radikalizam i terorizam, a s druge strane, kako migrante i izbjeglice ne smijemo etiketirati kao terorističku prijetnju. Dosadašnju politiku ocijenila je retroaktivnom koja se bavi učincima, a ne uzrocima krize, a određeni napredak postignut je uspostavljenom suradnjom i dijalogom uzduž tzv. „Balkanske rute“. Kazala je kako se Europska solidarnost ne može tretirati kao prazna fraza već nešto što i dalje moramo provoditi, jačati i željeti, ne samo zbog nas, nego i zbog budućih naraštaja.
Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako se s globalnim sigurnosnim izazovima možemo nositi diplomacijom, obranom od terorizma i razvojnom pomoći. Obrana od terorizma nužna je i treba biti dobro usklađena, a kroz diplomatske mjere moramo zajednički djelovati, kazala je. Isto tako, uzroke krize, siromaštvo, nepismenost, nejednakost, nedostatak tolerancije, diskriminaciju manjina, žena i djece moramo ukloniti ciljanom i planiranom razvojnom pomoći.
Nadalje, govoreći o ekonomskoj i energetskoj sigurnosti Srednje Europe, Predsjednica se osvrnula na Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more koja se temelji na nadogradnji postojećih veza te jačanju međupovezanosti u svim područjima od uzajamnog interesa. Izrazila je uvjerenje kako se kroz ponovno oživljavanje srednjoeuropskih povijesnih veza mnogo toga može postići u gospodarstvu, kulturi, trgovini i turizmu. Jačanje već postojećih veza unutar Srednje Europe ključno je za naše zajedničke napore u rješavanju gospodarskih trendova i novih sigurnosnih izazova, kazala je i dodala kako je to još jedan način jačanja cjelokupne političke, gospodarske, energetske, infrastrukturne i sigurnosne suradnje u Srednjoj Europi.
Naglasila je kako će ova neformalna platforma povećati političku podršku konkretnim projektima u Srednjoj Europi, projektima za spajanje plinovoda i naftovoda, izgradnju elektrana i energetskih skladišnih postrojenja i integraciju energetskog tržišta. Uz poboljšanu infrastrukturu i energetsku sigurnost, srednjoeuropske bi države mogle stvoriti zajednička tržišta i znatniju gospodarsku razmjenu, što bi povećalo konkurentnost unutar EU-a i na svjetskom tržištu, kazala je.
„Kad govorimo o jačanju Europe, gospodarski i sigurnosno, moramo govoriti i o Jugoistočnoj Europi i daljnjem proširenju Europske unije. Ali ja o tome ne razmišljam kao o proširenju nego o konsolidaciji cijele Europe“, kazala je Predsjednica. Dodala je kako su neke od zemalja koje teže članstvu ključne u upravljanju problemom migranata te kako ne možemo dopustiti da ih izgubimo u procesu konsolidacije EU-a. Cijela Europska unija bit će mnogo jača, sigurnija i stabilnija s njima kao punopravnim članicama, kazala je i dodala kako ih moramo ohrabriti da nastave potrebne reforme, a sa svoje strane, u tom procesu ostati dosljedni i pravedni, jer konsolidirana Europa bit će jača Europa.
„Zbog novih sigurnosnih izazova s kojima smo danas svi suočeni, napose nedavnih terorističkih napada, prekograničnih ugroza ekstremizma i problema migranata, moramo zajednički raditi na konsolidaciji Europe. To se može postići samo povećanom suradnjom i ponovnim oživljavanjem naše predanosti zemljama Jugoistočne Europe“, kazala je Predsjednica. Predavanje je završila uvjerenjem kako europska obitelj ne samo da treba zajedno sjediti za stolom solidarnosti, nego treba ostati ujedinjena i djelovati kao jedno.
Nakon predavanja posvećenog europskoj solidarnosti na Sveučilištu “Svetog Klimenta Ohridskog” predsjednica Grabar-Kitarović susrela se sa studentima hrvatskog jezika te održala sastanak s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom Narodnog sobranja Ceckom Cačevom. Predsjednica Republike službeni posjet Republici Bugarskoj završit će susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Bugarskoj.
Drugi dan službenog posjeta Republici Bugarskoj, Predsjednica Republike započela je u Bugarskoj trgovinskoj i industrijskoj komori. U kontekstu jačanja gospodarske suradnje između dvije zemlje, predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Plevnelijev obratili su se sudionicima bugarsko-hrvatskog gospodarskog foruma.
Naglasili su postojanje velikih potencijala za gospodarsku suradnju koji do danas nisu iskorišteni u zadovoljavajućoj mjeri. Predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je potrebu zajedničkog jačanja obaju gospodarstava kroz pojačanu trgovinsku razmjenu, zajednički nastup na trećim tržištima i jačanje konkurentnosti te pojačana ulaganja koja su do danas gotovo zanemariva. Naveden je i bugarski primjer izrazito učinkovitog korištenja sredstava Europske Unije te činjenica kako Hrvatska iz njega može puno naučiti. Dodatno je naglašena nelogičnost slabe prometne povezanosti te su, u tom smislu, predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Plevnelijev naglasili potrebu osiguravanja novih intermodalnih poveznica Hrvatske i Bugarske, od direktnih zračnih linija do cestovnih i plovnih transportnih rješenja. predsjednica.hr
