Dokumentarna izložba u prigodi 45. godišnjice djelovanja Međunarodnog kulturnog centra Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu 1969.-2014.

00 KAT naslovnica za HGM

00 KAT naslovnica za HGM

Gradska galerija Fonticus Grožnjan predstavlja
od 9. 07. 2014. (u 19.00 sati)

Izložbu je predstavio Eugen Borkovsky

foto-galerijapostav i otvaranje
foto-galerijadokumenti, kronološkim redom

 

Kreativnost kao imperativ

Ova izložbena prezentacija ima dokumentarni karakter. Ona govori o postojanju i trajanju glazbenih aktivnosti Grožnjana, jedinog Grada umjetnika u Hrvatskoj. Pripovijest koju obilježavamo kreće 1969. godine kad su, u Grožnjanu već od 1965. godine prisutni likovnjaci pozvali HGM, tada s nazivom Muzička omladina, na osnivanje glazbenog kampa. Tako su se likovni umjetnici našli u društvu s glazbenicima. Od tada, ruku pod ruku, plemeniti likovni znak i kultivirani zvuk postaju karakteristike prepoznatljivosti ovoga gradića.

Hrvatska glazbena mladež ove godine obilježava 45. godinu djelovanja Međunarodnog kulturnog centra hrvatske glazbene mladeži na Grožnjanu. Udruga HGM nešto je starija od grožnjanskog projekta. Od davne 1954. godine, kada počinju aktivnosti HGM-a, promijenilo se mnogo toga. Društvo prijatelja glazbe, kako se na početku zvala udruga, biva preimenovano u Muzička omladina, da bi danas nosilo ime Hrvatska glazbena mladež. Godine 1969. osnovan je Međunarodni kulturni centar HGM na Grožnjanu, kao jedan od svjetskih centara, gdje se mladi edukativno i kreativno susreću sa glazbom. HGM je član Međunarodne udruge glazbenih mladeži (Jeunesses Musicales International), koja djeluje u okviru UNESCO-a. Osnovni cilj djelovanja JMI, a time i HGM / MKCG jest glazbom promicati mir, suživot, razumijevanje i kulturnu različitost.

U pripremi ove izložbene prezentacije, Mojca Makovac i ja smo se pitali kako i čime predstaviti mnoštvo događanja i brojne aktere. Što pokazati nakon tolikih godina, a da se ne zanemari neki doživljaj, trenutak, osoba ili kreacija? Odlučili smo izložbeno predstaviti popratni, kataloški materijal, dio dokumentacije kojom su objavljivana događanja. Izbor je to iz dokumentacijskog fonda HGM-a, a materijala ima mnogo. Izdvojeno je ono što je preživjelo, ponekad čuvano planski, ponekad sačuvano slučajno. Ovako postmodernistički, ne nanizano strogim znanstvenim redom, izložba nudi dokumente trenutaka, predmete koji su obilježavali djelatnosti. Tako je na vidjelo iznesena brojnost odrađenih akcija, a na uvid je ponuđen veliki broj imena kreativaca koji su sudjelovali u realizacijama programa.

Izložbena prezentacija sadrži plakate, letke, monografske publikacije, kataloge, grupne objave i pozive. Tijekom proteklih godina realiziraju se različiti tipovi informativnih materijala. Tu su dobro oblikovani i profesionalno otisnuti katalozi, plakati i prijavnice, ali i na brzu ruku i s manje financija priređeni materijali. Kuriozum su, zbog brzine događanja i financija, printani improvizirani letci izvedeni na papirima u nekoliko boja. Sačuvan je i prvi plakat, iz daleke 1969. godine, najava prve sezone djelovanja. Izveden je u sitotisku, a oblikovan u duhu vremena nastanka. Tu su prezentirani i drugi plakati. Izdvajaju se oni koji su oblikovani temeljem autorskih likovnih radova. Na nekoliko plakata i publikacija prepoznajemo šarmantni likovni rukopis Ivana Lovrenčića, nekadašnjeg stanovnika Grožnjana koji, nažalost, više nije među nama. Kao vizualna podrška informacijama brošura ili plakata korišteni su njegovi radovi. Umjetnik je humorno pristupao ilustraciji pa zujanje komarca priključuje notnom crtovlju, violinskom ključu i gudalu. Osim ovog likovnjaka, nekoliko sezona korišten je isječak rada slikara Vatroslava Kuliša. Apstraktni segmenti njegovih radova, koji dodatno aktiviraju tekstualni oglasni materijal, koloristički su snažni i nabijeni energijom. Ove godine, kao vizualna oznaka propagandnog materijala, kataloga, programa i plakata, upotrijebljen je slikarski rad Roka Zelenka. Posebno je zadovoljstvo činjenica da ovaj umjetnik živi u Grožnjanu i da je, još k tome, jedan od doajena grožnjanske likovne scene. Njegova slika, uzeta kao slikovna pratnja informacijama, prikazuje situaciju iz samog grada Grožnjana, razigranu kostimiranu scenu ispod volti renesansne lođe.

Ova nas izložba, kao svjedočanstvo prošlih aktivnosti, navodi na promišljanje o recentnom stanju okruženja. Sadašnje vrijeme potisnulo je školski likovni i glazbeni odgoj na margine edukacije. Umjesto ovih područja nisu se pojavile neke druge kreativne znanosti. Smanjen broj sati a njihovo školsko vrijeme zauzimaju dogmatski sadržaji poput religija. Bolonjski procesi studiranja uvode specijaliziranost podobnu kapitalu i centraliziranom profitu. Na cijeni je ekonomičnost, a ne kreativnost. Nikako da shvatimo da zaradu samo treba pravedno podijeliti. Promocija te tzv. reforme školstva kaže: „Jedna od najzanimljivijih novosti koje donosi Bolonja je mobilnost na europskom tržištu znanja i rada.” Prisjetimo se, da je Giordano Bruno podlijegao tržištu, ne bi bio suđen. Ovako je, kreativno misleći i zaključujući bio spaljen. Smije li znanje biti izolirano a kreativnost podređena kriterijima tržišta?

Drago mi je da na Grožnjanu po ovim kriterijima vlada neposluh. Ovdje su već pedesetak godina aktivno prisutne likovna i glazbena, ali i druge kreativne djelatnosti. One su usklađene ili manje skladne, ali uzajamno duboko prožete. Posebnosti ovih djelatnosti dolaze do izražaja: likovnjaci rade individualno i vezani su uz prostor, a većini je glazbenika pokretljivost moguća. Likovna djelatnost, posebno slikarska i crtačka je tiha, a glazbena to nije. Ako pogledamo u povijest, nikada se nije definiralo je li prije postao glas ili slika. Je li melodija prethodila spiljskoj slici ili obliku kumira. Je li Venera viđena pa opjevana ili je pjev neke Venere inspirirao njenu vizualizaciju. Na ovoj izložbi nećemo razgledavati Venere, ali ćemo zato pregledati dokumentaciju dijela aktivnosti vrijedne HGM-a i Međunarodnog kulturnog centra hrvatske glazbene mladeži na Grožnjanu.

Eugen Borkovsky, VII. 2014.

 

Tekstovi u katalogu:
Paleta i kajdanka na brdu

Grožnjan zadnjih 50 godina živi na poseban način. Od davne 1965. godine promijenilo se mnogo toga, čak i politički sustav, čak i država. Grožnjanu nije ništa smetalo. On je samo sanjivo prihvaćao novosti i promjene.

Grožnjan živi svojim stalnim stanovnicima, živi svojim umjetnicima, svojim povremenim stanovnicima. Grožnjan živi svojim mačkama, živi prozorima osvijetljenih kuća, stalnim ili slučajnim posjetiteljima. Grožnjan živi svojim mirisima. Grožnjan živi bojama zalaska sunca, bojama paleta. Živi bojama zemlje pod plugom i zemlje u keramičkoj peći ili zemlje smrvljene u boju. Grožnjan živi zvucima zidara i tesara, zvucima klavira, saksofona, violine ili bajsa. Grožnjan živi svojom mješavinom jezika i narječja. Nitko u njemu ne zna sve jezike, a svi se razumiju.

Grožnjan živi iako su ga mnogi napustili. Neki su ga zauvijek napustili. Ostali su tragovi. Plemeniti tragovi. Zasade za budućnost. (E. B. 2005.)

Skice za budućnost Grožnjana

Svaka obljetnica izaziva potrebu inventure, pogleda unazad, ali i potrebu analize situacije i ideja za budućnost. Uvijek na početku mora biti Grožnjan i interes cjelokupne zajednice Grada umjetnika. Jedan od problema kojeg žele riješiti i likovnjaci i glazbenici je intencija da Grožnjan funkcionira cijelu godinu, a ne samo sezonski. Ukoliko se uspije djelovati cijele godine, postajemo drugačiji od službenog turizma u kojem aktivnosti traju samo tri mjeseca. Ovim ciljem predvodi se grožnjanska Gradska galerija Fonticus, uz podršku općine, pa već duži niz godina privlači umjetnike i publiku tijekom cijele godine. Uz to, za Grožnjan je važna manifestacija Ex tempore koji, na samom kraju sezone privuče više od 400 umjetnika i mnogobrojnu publiku. To je činila i Likovna kolonija Grožnjan koja se održavala u proljeće, izvan turističke sezone i koja je znatno oživjela Grožnjanska događanja. I HGM radi na ovoj ideji, posebno najnovijom inicijativom, novom dvoranom Međunarodnog kulturnog centra. Nadamo se i želimo da ideja uspije i da će naši potomci moći proslaviti barem stotu godišnjicu Grada umjetnika.

O HGM-u u Grožnjanu

U četiri i pol desetljeća djelovanja ovaj je “kreativni laboratorij” postao dijelom kulturne karte Europe kao važno uporište razvoja i napredovanja mladih glazbenika te likovnih, dramskih i filmskih umjetnika. Kroz programe MKC HGM-a u Grožnjanu prošlo je nekoliko desetaka tisuća mladih i njihovih mentora iz stotinjak zemalja. Od samog početka djelovanja Ministarstvo kulture RH podupire rad. Centar surađuje s mnogim kulturnim institucijama i udrugama, između ostalih: Simfonijski orkestar HRT-a, Hrvatsko narodno kazalište, Zagrebačko kazalište lutaka, Zagrebačka filharmonija, Lado, KD Vatroslava Lisinskog, Muzička akademija u Zagrebu, Glazbene škole, Akademija dramskih umjetnosti, Studio za suvremeni ples, Zagrebački glumački studio, Međunarodna glazbena mladež, Youth Express Network, Mreža mladih Hrvatske, Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Hrvatsko društvo skladatelja i dr.

Program događanja na Grožnjanu:
69. godišnja Generalna skupština i Kongres Jeunesses Musicales International

Srijeda, 9. srpnja: Svečano otvaranje
18.00 sati, Kaštel: Svečana sjednica u povodu 45. obljetnice Međunarodnoga kulturnog centra HGM u Grožnjanu i 60. obljetnice Hrvatske glazbene mladeži
18.30 sati, Igralište: Predstavljanje projekta nove dvorane Međunarodnog kulturnog centra
19.00 sati, Gradska galerija Fonticus: Otvaranje svjetskog kongresa i Skupštine JMI
Otvorenje dokumentarne izložbe 45 godina Međunarodnog kulturnog centra Grožnjan,
autor izložbe: Eugen Borkovsky
Prigodni koncert Zvuk pokreta: Autori glazbe, ideje i koncepta: Kaja Farszky i Nenad Kovačić, udaraljke
20.00 sati, Balvan city: Svečano primanje
Koncert grupe Veja, Pazin