Demografska smrt Europe i izazov imigranata

rhodes

Kada je svijet po prvi puta dosegao brojku od jedne milijarde 1825. nitko nije mogao predvidjeti da će točno stotinu godina kasnije ta brojka biti udvostručena. Do 1990. bilo je 5,3 milijarde ljudi na svijetu. Danas ta brojka prelazi 7,5 milijardi. Do 2050. svjetsko stanovništvo će prijeći 9,5 milijardi ljudi

rhodes

Demografske promjene u svijetu nisu ujednačene. Sedam posto svjetskog stanovništva starije je od 65 godina, ali ta je brojka nejednako raširena. Afrika ima najmlađe stanovništvo, a Europa i Japan donose najmanji broj novorođenčadi. Porast stanovništva se stoga očekuje u zemljama u razvoju, i to do šest puta više od razvijenih zemalja, zbog visokog nataliteta. Povećanje u svjetskom stanovništvu će biti jednako broju ljudi na cijeloj planeti 1950.

U Africi će neke države utrostručiti svoje stanovništvo, što zahtjeva da se svakoga tjedna moraju širiti gradovi i graditi nove naseobine. S druge strane, u Istočnoj Aziji natalitet opada. Kina i Japan su među zemljama s najnižim stopama rađanja. Hong Kong ima stopu nataliteta manju od jedan posto, a u Japanu je 14 posto stanovništva starije od 65 godina. Zbog današnje stope rađanja, Japan će imati samo 60 milijuna ljudi 2100. godine. Kinezi će pasti u brojci na manje od dvadeset posto svjetskog stanovništva, ali će i dalje imati 25 posto najstarijih stanovnika Zemlje. Prema sadašnjem stopu rasta, tijekom jednog stoljeća Kina će izgubiti 75 posto svoje populacije.

Tijekom protekla tri stoljeća, europsko stanovništvo se upeterostručilo, a ako se tome pridodaju migranti europskog porijekla koji su se raselili po svijetu, onda se usedmerostručilo. Najveći razlog za ovaj rast jest smanjivanje smrtnosti. Na početku je ovo smanjivanje bilo postepeno i zahtijevalo je razvoj proizvodne poljoprivrede, trgovine koja je obogatila europske narode, industrijsku revoluciju, napredak u medicinskom znanju, bolju prehranu, mirniji životni stil i bolji javni red. Od devetnaestog stoljeća drastično smanjivanje smrtnosti od zaraznih bolesti povećalo je očekivanu životnu dob pri rođenju s 35 na 70 godina. Među ostalim čimbenicima za ovaj rast su i bolje … advance.hr