Hoće li pucnjava tijekom deložacija postati sve češća pojava? Kakva je danas socijalna slika Hrvatske? Kako pomoći prezaduženim građanima blokiranih računa?

U emisiji HRT-a Otvoreno odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja potražili su Mislav Togonal i njegovi gosti bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, Vladimira Palfi iz Udruge Živi zid i Vedran Vidmar iz Hrvatske udruge javnih ovršitelja.
Prilog sa početka emisije govori o socijalnoj slici Hrvatske i pokušajima Vlade da nizom mjera poboljša. To je jedna stvar. Druga je stvar da se odluka suda mora provesti. Ako bi se stvari relativizirale, onda sutra svatko može uzeti stvari u svoje ruke. Ugroženo je bilo pravo, bez obzira koliko je bilo empatije za taj slučaj. To je i kazneno djelo za koje postoje velike kazne. Odluka je bila pravomoćna i ovršna. Policajci i službene osobe dužne su izložiti svoj život kako bi proveli odluku, rekla je Antičević Marinović.
Vidmar je upozorio da odvjetnički troškovi za kratko vrijeme višestruko uvećaju dugovanje dužnika te da je to svojevrsna industrija duga. Na pitanje voditelja Togonala žive li odvjetnici na ovrhama kao bubreg u loju Vidmar je rekao točno. Ima određeni broj odvjetnika, među kojima je i sadašnji resorni ministar Orsat Miljenić kojem samo njegova bivša partnerica Vesna Alaburić trenutačno vodi odvjetnički ured, ali svi predmeti su i dalje kod njega i čekaju da njemu završi ministarski mandat. On je u permanentnom sukobu interesa zato što je njegov odvjetnički ured zadržao sve ovrhe, između ostalog i jednu petinu ovrha Hrvatske poštanske banke koje je dobio 7.11.2011. godine, jedan dan nakon što je u medijima objavljeno da će biti budući ministar pravosuđa, i jednu šestinu ovrha od Vipneta koje ima od 2009. godine do danas, ovrha Vipneta. Podnijet ćemo prijavu Povjerenstvu za sukob interesa, optužio je ministra Vidmar.
Stanje u Hrvatsko je katastrofalno. Godine 2006. bilo je 319 ovršenih nekretnina, a na kraju 2013. godine 6773. Ove godine do početka rujna bilo je čak 6770. Ovo nije niti socijalna niti ustavna država. Imate zakonom donesene tajne deložacije. Imate obitelji s pokušajima nasilne deložacije, a potom za nekoliko dana tajne. Npr. zove vas policija na razgovor, a u međuvremenu dok ste u policiji promijene vam bravu. Deložacija mora biti najavljena 30 dana unaprijed i moraju biti nazočne obje strane. Građani su dužni veći iznos novca nego što ga ima u optjecaju. Imate slučaj deložacije u Zaboku zbog 3500 kuna duga po kreditnoj kartici, zatim zbog 1200 kuna duga za smeće u Križevcima, rekla je Palfi.
To nije normalno i ne bi se smjelo događati. Zakoni trebaju biti ljudski. To nije tako, smatra Sever o ova dva primjera gubljenja kuća zbog malog duga. Stanje je gore nego što ga pokazuje statistika. Deložacije se prelako pokreću. Činjenica je da ovo što se danas dogodilo moramo se pribojavati da će se to sve češće događati. Imamo 318.000 blokiranih građana, a dug građana konstantno raste. Sve veći broj građana sa svojim primanjima ne mogu preživljavati. Prosječna primanja nisu dostatna za podmirenje osnovnih troškova. Sve je više nezaposlenih, netko je bolestan. Alarm u ovoj zemlji trebao bi biti da se veliki dio građana nakon što su bili blokirani i podmirili obveze i kad ga odblokiraju za neko vrijeme su opet blokirani. Nisu dobili nove izvore primanja i opet nemaju za podmirenje računa. Sve više građana tone u siromaštvo i sve više ljudi će doći u bezizlaznu situaciju. Onda posežu za mjerama za kojima ne bi posezali da je situacija normalna. Ljudi ostaju bez krova nad glavom, smatra Sever. (HRT)
