Cvijin zagrebački Amarkord – 18. edicija Zidnih novina

Cvijin zagrebački Amarkord
Cvijin zagrebački Amarkord
Moj naklon – nogometni maestro za sva vremena Stjepan Bobek i Mišo Cvijanović-Cvijo pred “Charlijem. U sredini Oto Bobek i pokriven samozatajni Mirko Braun-Čarli

Prezentacija 18. edicije Zidnih novina – Cvijin zagrebački Amarkord
u subotu, 13.9.2014. u 12:00h, u Greti, Ilica 92, Zagreb

Za novo izdanje Zidnih novina, projekta Bacača Sjenki, zadužen je riječki multimedijalni umjetnik Nemanja Cvijanović i njegov otac, poznatih novinar, Mišo Cvijanović-Cvijo.

Cvijin zagrebački Amarkord duhovita je urbana likovna priča o jednom dijalogu koji se nije dogodio, ali je moguć; razgovor Nemanje i vlastitog oca, ali i poznatog novinara Miše Cvijanovića- Cvije čiji su zapisi, crtice i dnevnici, često objavljivani u dnevnom tisku tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ovjekovječili sugrađane i ugledne ličnosti iz našeg grada i zemlje. Na 8 različitih lokacija čitateljima će biti ponuđeno pet različitih intervjua s pet Zagrepčana, koje autor susreće kao poznanik, prijatelj ili novinar, na jednoj lokaciji će biti postavljene Cvijine karikature pod nazivom Skalpovi, a na dvije lokacije kolumne pod zajedničkim naslovom Purgeri i Dojdeki.

Zagrepčane će iz svog rakursa upoznati s tranzicijskim sudbinama svojih sugovornika: Relje Bašića, Pere Zlatara, Pere Kvrgića, Mirka Brauna Čarlija i Zvonka Špišića. Kombinirajući intervjue iz povijesti s današnjim, Cvijin zagrebački Amarkord ponuditi će čitateljima gotovo forenzično praćenje Cvijanovićevih sugovornika kroz vrijeme.

Nemanja Cvijanović multimedijalni je umjetnik, a u svom radu bavi se propitivanjem društveno-političkih tema uspostavljajući veze sa događajima iz bliže prošlosti, fasciniran fenomenom kolektivnog sjećanja. Njegov otac je Mišo Cvijanović-Cvijo, umirovljeni novinar, kolumnist i karikaturist riječkog Novog Lista kroz čije su pero prošle sve bitne ličnosti i događaji bliže prošlosti grada Zagreba. Za grafičko dizajn i oblikovanje Cvijinog zagrebačkog Amarkorda zaslužan je Mario Aničić.

Zidne novine nastale su 2006.godine kao neposredni komunikacijski kanal nevidljivog istraživačko-umjetničkog projekta Bilježenje prostora/Bilježenje vremena sa građanima Zagreba. Zidne novine izlažu se u 8 zidnih ormarića nekadašnjeg kina Hrvatske Kinoteke u kojima su tada stajale najave za filmove, recenzije i fotografije glumaca.

Namjera projekta Bilježenje prostora/Bilježenje vremena je da rekonceptualizira i reinterpretira zaboravljenu materijalnu i nematerijalnu baštinu grada Zagreba.

Zidne novine vidljivi su dio kontinuiranog istraživanja Bacača Sjenki o promišljanju grada, javnom i urbanom prostoru, urbanitetu, identitetu i suživotu.

Projekt Zidne novine realiziran je uz potporu Ureda za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba, Ministarstvo kulture (trogodišnja podrška), te brojnih sponzora i medijskih pokrovitelja iz države i inozemstva.

O Bacačima Sjenki:

Bacači Sjenki su neprofitna i nevladina udruga koja djeluje od 2002.godine, a posvećena je interdisciplinarnoj suradnji, stvaranju i refleksiji, kao i traganju za novim stvaralačkim jezicima, prije svega u polju performansa, urbane i javne umjetnosti, novih medija i njihovih hibrida.

Kroz svoju djelatnost i interdisciplinarnu i međunarodnu umjetničku suradnju Bacači Sjenki obuhvaćaju širok spektar projekata – od multimedijalnih predstava, preko urbano-humanih dinamičkih mreža, projekata kulturne memorije i očuvanja baštine, do izložbi, radionica, urbanih performansa i multimedijalnih instalacija.

Poseban naglasak stavljaju na politike javnog prostora, posljedicama tranzicijskih procesa, statusu i oblicima intime, te kritici sustavne proizvodnje amnezije i diskontinuiteta. Svojim djelovanjem također potiču debatu o onim društvenim, političkim i kulturnim temama koje ukazuju na goruće probleme pojedinog društva.

Svoja ostvarenja i projekte, Bacači Sjenki su predstavili i producirali u više od 30 zemalja svijeta i na 3 kontineta (Azija, Europa , Sj. Amerika) te u svom trinaestogodišnjem radu i javnom djelovanju ostvarili su više od 300 suradnji s profesionalcima iz više od 30 zemalja svijeta. Za svoj rad dobili su više domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada te iznimnih recenzija i kritičkih osvrta u dnevnom tisku, stručnim časopisima i elektronskim medijima u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Italiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Rumunjskoj, Švicarskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Mađarskoj

http://zidnenovine.blogspot.com/

http://shadowcasters.blogspot.com/

FB Bacači Sjenki

MIŠO CVIJANOVIĆ-CVIJO, rođen 1946. u Brezovoj Glavi, općina Karlovac, bio je crikvenički priješkolac i osnovac, riječki osnovac i gimnazijalac te zagrebački student (prava i novinarstva).

U novinarstvo je ušao kao novopečeni vicematurant Prve riječke hrvatske gimnazije, najprije kao karikaturist, a ubrzo i novinar u riječkim dnevnicima “Novi list” i “La Voce del Popolo”. Od 1970. do mirovine bio je profesionalni novinar “Novog lista”, urednik u nekoliko rubrika i revijalnog subotnje-nedjeljnog broja, ali prvenstveno – kolumnist, intervjuist, reporter i feljtonist. Kao karikaturist godinama je sudjelovao na festivalu u Montrealu. Objavljivao je u mnogim uglednim hrvatskim i ex-jugoslavenskim novinama i nekim talijanskim. Autorskim tekstovima desetljećima surađuje i s domaćom periodikom. Deset godina predavao je Oblike novinarskog izražavanja u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, a devet godina bio je autor programa Škole novinarstva i voditelj i predavač u privatnoj školi Astoria u Rijeci. Godine 2003. dobio je Nagradu Grada Crikvenice, a 2007. Nagradu Grada Rijeke. Suautor je dvadesetak knjiga, a autor knjiga “Srebrenjak u doktorskim kopačkama”(2002.), “Zlatni delfin/Miloš-Mićo Milošević”(2004.), “Đir po Korzu”(2006.) i “Hrvati na europskim nogometnim prvenstvima”(2008) – te dvije u izdanju V.B.Z:-a. Pred izdavanjem su mu knjige “Ispovjedaonica”(serijal intervjua, pisanih monološkim stilom) i “Skalpovi”, knjiga karikaturalno uživo portretiranih sugovornika.

NEMANJA CVIJANOVIĆ, rođen 1972. u Rijeci je hrvatski multimedijalni umjetnik koji djeluje na polju umjetnosti, fotografije, performansa. Slikarstvo je diplomirao 1998. na Accademia di Belle Arti u Veneciji. Poslijediplomski studij Projektiranja i produkcije vizualnih umjetnosti završio je 2010. pri Facolta di Arte e Design (Fakultet za dizajn i umjetnost) u Veneciji. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, HDLU-a Rijeke i HDLU-a Zagreb. Profesionalno surađuje s talijanskom galerijom T293 iz Napulja. Kao umjetnik-kustos djeluje od 2009., kada s kolegama u Rijeci osniva međunarodnu galeriju SIZ (Samoupravna interesna zajednica)– udruženje autora koji kolektivno pristupaju tržištu umjetnosti. U svojim radovima Cvijanović se bavi propitivanjem društveno-političkih tema, uspostavljajući veze s događajima iz nedavne prošlosti, fasciniran fenomenom kolektivne memorije. Zastupa ljevičarske i antiglobalističke ideje, a njegov stav često je radikalan, ironičan i buntovan.