Početkom studenoga u Londonu je predstavljena jedna od najznačajnijih knjiga o hrvatskoj umjetnosti, arhitekturi i kulturnoj baštini. U posljednjih, gotovo 150 godina, na ovu je temu u Velikoj Britaniji objavljeno svega nekoliko naslova i to parcijalnog karaktera. Zato su djela koja smjeraju prema što cjelovitijem prikazu ove tematike, a napose u zemljama u kojima je naša kulturna baština još uvijek velika nepoznanica, više nego dobrodošla. Najveću zaslugu za nastanak knjige ima profesorica Jadranka Njerš Beresford Peirse, dobitnica Nagrade Ine za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 1999. godinu, koja je uz veliku potporu supruga Sir Henryja utemeljila dobrotvornu Međunarodnu zakladu za hrvatske spomenike kulture, kako bi pomogla obnovi ugrožene hrvatske baštine i usavršavanju hrvatskih restauratora u specijaliziranim britanskim ustanovama.
Njenim tekstom zahvale svima onima koji su sudjelovali u ovom iznimno vrijednom projektu i ulozi Zaklade otvaraju se stranice knjige koju predstavljamo našim čitateljima. U tekstu posebno naglašava da je neposredan poticaj za upuštanje u dugoročan i zahtjevan pothvat predstavljanja hrvatske baštine, umjetnosti i arhitekture bio susret s djelom Johna Hallea: „The Civilization of Europe in the Renaissance" u koje autor nije uključio prinos hrvatske umjetnosti europskoj renesansi. U pomoć je priskočila Ina koja je financijski potpomogla ostvarivanje ovog vrijednog projekta.
Već na samom početku valja reći da knjiga ne predstavlja sveobuhvatni pregled bogate hrvatske kulturne baštine, već zbirku eseja britanskih, američkih i hrvatskih stručnjaka o predmetnoj temi. Dok je u nekim prethodnim studijama britanskih autora bilo težište na otkrivanju antičkih spomenika, u ovoj je knjizi spektar tema mnogo širi što ćemo pokazati u ovom tekstu. Knjiga je na 224 stranice bogato ilustrirana brojnim kvalitetnim fotografijama, iscrpnim bilješkama te kazalom imena. Za bogate fotografske priloge zaslužno je pedesetak umjetničkih fotografa iz Hrvatske, među kojima su Marko Colic, Živko Bačić, Damir Fabijanić, Ivo Pervan, Luka Mjeda, Jurica Škudar, Goran Vranić i Inin fotoreporter Miljenko Marohnić.
U uvodnom eseju John Julius Norwich, autor brojnih knjiga i popularnih televizijskih emisija iz kulture, između ostaloga je zapisao: "Putniku koji pristigne u Hrvatsku s druge obale Jadranskoga mora učinit će se da je stigao u zemlju koju je providnost obdarila blagoslovom. Nigdje na cijelom Mediteranu nećete naći tako čaroban odnos između mora i kopna, u međusobnoj igri od koje vam zastaje dah, kao na dalmatinskoj obali". Stjepan Ćosić autor je teksta o hrvatskoj povijesti, a Joško Belamarić eseja o umjetnosti talijanskih majstora u Dalmaciji i međusobnim utjecajima dviju zemalja u doba renesanse te studije o slikaru Nikoli Božidareviću. Arheolog Branko Kirigin piše o bogatom nasljeđu starogrčke civilizacije u Hrvatskoj. Slavni britanski arheolog John J. Wilkes napisao je poglavlje o rimskoj umjetnosti u Dalmaciji između 1. i 3. stoljeća. Sheila J. McNally, predavačica na sveučilištu u Minnesoti, piše o Dioklecijanovoj palači u Splitu, a profesor Christopher de Hamel o iluminiranim rukopisima u Hrvatskoj razmještenih u samostanima i muzejima. Profesor Donal Cooper napisao je uvod o umjetničkim djelima koja su naručili franjevci i dominikanci za svoje samostane i crkve od dolaska na obalu Jadrana oko 1460. godine. David Ekserdjian, profesor povijesti i umjetnosti, uspoređuje renesansu u Hrvatskoj i Italiji na primjeru kapele bl. Ivana Trogirskog u katedrali sv. Lovre u Trogiru. Sir Timothy Clifford analizira u prvom eseju odnos Italije i Dalmacije u arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu i primijenjenoj umjetnosti od 1400. do 1800. godine, a u drugom radove talijanskih majstora u istom razdoblju u Dubrovniku. Povjesničar i književnik Marcus Binney, autor televizijskih emisija o europskim palačama, autor je teksta o dvorcima i perivojima kontinentalne Hrvatske, a naposljetku povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Brian Sewell piše o muzejima i umjetničkim zbirkama grada Zagreba s posebnim oduševljenjem sa zbirkom Josipa Jurja Strossmayera.
Ovo iznimno djelo koje svjedoči o bogatstvu i raznolikosti hrvatske kulturne baštine, svojevrsni međunarodni projekt znanstvenika i stručnjaka, iznimni je prinos koji prije svega govori o europskoj utemeljenosti povijesti hrvatske kulture i umjetnosti, nedovoljno poznate i priznate u europskim znanstvenim krugovima, sa svim posljedicama takva stanja. Stoga razloga ovakve knjige doprinose rasvjetljavanju povijesti i utemeljenju zajedničke europske budućnosti u koju svaki narod unosi svoje prepoznatljive vrednote. Vrednote koje i ovim djelom postaju nezaobilazne. Nažalost, ovo izdanje je samo na engleskom jeziku, pa je stoga za nadati se da će naći i izdavača u Hrvatskoj.
Fotografije:
Akademija-Art.net
