Pogledajte galeriju 80 fotografija s otvorenja!
Autoportret
Autorica teksta: Jelena Mandić-Mušćet
(Vjesnik.hr)
Izložba "Vlaho Bukovac – Kozmopolitski Hrvat" stiže u Galeriju Klovićevi dvori u Zagreb, 2. veljače. Retrospektivna izložba sa stotinjak djela dolazi iz Gemeentmuseuma u Den Haagu, gdje ju je razgledalo više od 46.000 posjetitelja
Velika Iza
Autorska izložba Igora Zidića stiže u Zagreb u suorganizaciji Moderne galerije i Klovićevih dvora, na inicijativu dviju poduzetnih ravnateljica koje su bile spremne preuzeti financijski rizik, Biserke Rauter Plančić i Vesne Kusin. Organizacijski troškovi, među kojima je i skupo osiguranje vrijednih djela, neće biti plaćeni iz državnog i gradskog proračuna, već će ga podmiriti dvije galerijske kuće prodajom ulaznica. Da bi se plan realizirao, Bukovčeva izložba mora privući 20.000 posjetitelja, što je poseban izazov organizatorima, pogotovo ako se uzme u obzir da će izložba biti otvorena manje od mjesec dana.
"Moram naglasiti da dar koji dajemo zagrebačkim građanima nije besplatan te da nema gratis ulaznica. Nadamo se da će građani uvidjeti da razgledavanje Bukovčeve izložbe vrijedi povlaštenih 20 ili punih 30 kuna, koliko koštaju ulaznice", ističe ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić.
Mlada patricijka
Uzimajući u obzir magičnu popularnost koju Bukovac uživa kod domaće, ali i strane publike (ne zaboravimo da se njegove slike sve češće javljaju na aukcijama velikih kuća kao što su Sotheby"s, Christie"s ili Bonhams), ne bi trebalo sumnjati u pozitivan saldo zagrebačke izložbe. Dodajmo da je cijena haaške ulaznice iznosila devet eura, a izložba je privukla više od 46.000 posjetitelja.
Nizozemska publika pokazala je da i te kako cijeni Bukovčevu majstorsku ruku. Osim besprijekornog slikarskog umijeća, dovedenoga do savršenstva, u stvaranju vrhunskih umjetničkih djela Bukovcu je pomogla zahtjevna životna i psihološka škola koju je iskusio još kao dječarac, živeći bez obitelji u New Yorku.
Preko trnja do zvijezda, krilatica je koja bi se s pravom mogla primijeniti na njegov buran mladenački život: radio je kao mornar na brodovima koji su plovili Mediteranom i Atlantikom, kao pismoslikar u tvornici vagona u Južnoj Americi i konobar u San Franciscu. U tome američkome gradu dobiva i prve poduke iz slikanja, a parišku Akademiju upisuje uz pomoć dubrovačkoga mecene Mede Pucića, ckoji mu predlaže da prezime Faggioni pohrvati u Bukovac, što je mladi slikar i učinio.
Magdalena I.
U Parizu, još za vrijeme studentskih dana, dolazi do vrtoglavog uspona. Njegovu sliku "Crnogorka na obrani" prihvaća žiri Salona, najveće svjetske smotre oficijelne umjetnosti na svijetu, a crnogorski knez naručuje od njega portret prijestolonasljednika. Nekoliko godina poslije trijumfira na Salonu, izlažući "Veliku Izu", glasoviti akt pariške kokote. Kolporteri uzvikuju njegovo ime po pariškim ulicama. Opijen je uspjehom, slavom i novcem od prodaje slika.
Nakon šesnaest pariških godina napušta Francuskinju Mignon kojoj gospodski ostavlja namještenu kuću u Fontainebleau, ženi se mladom Dubrovkinjom Jelicom Pitarević i nastanjuje u Zagrebu, gdje stvara senzacionalni "Gundulićev san" koji će ga proslaviti na Biennalu u Veneciji 1897. godine i "Alegoriju slikarstva", još jedno neprijeporno remek-djelo, snažnoga simbolističkog naboja.
Japanka
Mladi umjetnici u Zagrebu dočekuju ga s divljenjem; pod njegovim vodstvom priređuje se nastup hrvatskih umjetnika na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, za koju se izrađuje poseban paviljon, poslije rekonstruiran u Zagrebu. Bukovac je po povratku u domovinu vrlo aktivan: među ostalim, oslikava svečani zastor za novu zgradu HNK-a, nagovara Vladu da izgradi atelijere za niz nezbrinutih umjetnika, potiče osnivanje Društva likovnih umjetnika i podiže obiteljsku kuću s atelijerom u blizini Umjetničkog paviljona.
Iz Zagreba odlazi u pomalo nejasnim okolnostima, navodeći kao razlog "spletke i javna ocrnjivanja", pa Igor Zidić u životopisu zaključuje da je prije riječ o neobjašnjivu bijegu nego indigniranom povlačenju. Četiri godine provodi u Cavtatu, dvije u Beču i naposljetku seli u Prag, gdje postaje profesor na Akademiji.
Gundulićev san
"Sve je, u njegovu životu i djelu, uvelike determinirano statusom i statusnim argumentima, ali i znatnim sredstvima, kojima je, u većem dijelu potonjega života, ipak raspolagao. Ali, ako su neke slike i atelijeri nosili pečat minuloga vremena, drugi su ga detalji pokazivali kao čovjeka novoga doba", navodi Zidić.
Guslar
U knjizi "Vlaho Bukovac" u izdanju Moderne i Večernji edicije, koja će poslužiti i kao katalog izložbe, naš najveći stručnjak za Bukovca opisuje umjetnika i kao ležernoga slikarskoga erotomana, pasioniranoga biciklista, ekološki osviještenoga građanina, zaštitnika mladih i ljubitelja životinja, umjetnika koji uvažava znanost, svjetskoga putnika, hedonista, glazbenika, poliglota, globalnog nomada, vrhunskog eklektika…
Hrvatski narodni preporod
Međunarodna je kritika u Bukovčevo vrijeme prepoznala velikog majstora, o čemu svjedoče mnogobrojne nagrade i priznanja na svjetskim izložbama, pa je Bukovčeva izložba u Den Haagu bila svojevrstan pokušaj novoga pozicioniranja toga slikara u međunarodnome kontekstu. Da je posrijedi uspješan izlazak iz hrvatskog »rezervata« u Bukovčevu Europu, kako se izrazio autor izložbe, svjedoči brojka od 46.000 prodanih ulaznica u haškome Gemeentmuseumu, vodećemu nizozemskom nacionalnom muzeju, u kojemu je deset dana nakon otvorenja Bukovčeve retrospektive otvorena izložba svjetskih velikana Picassa, Cezannea i Mondriana.
Crnogorka
Kozmopolitski Hrvat Vlaho Bukovac našao se tako opet u društvu europskih majstora – krugu kojemu neprijeporno pripada.
"Velika Iza" i "Ružičasti san"
Bukovčevo majstorstvo u izvedbi portreta oduševilo je stranu publiku u Den Haagu, a zagrebačka izložba bit će dobra prilika za podsjećanje na mnoga sjajna djela iz svih umjetnikovih faza, među kojima treba istaknuti "Gundulićev san", "Mladu patricijku", "Japanku", "Lopoče", "Portret Ljudevita Vranyczanyja", "Magdalenu I. ", "Moje gnijezdo"… Glavnina materijala je iz Moderne galerije u Zagrebu i Kuće Bukovac u Cavtatu, a ostali radovi prikupljeni su iz niza institucija i privatnih zbirki iz Zagreba, Splita, Beograda, Sarajeva, Novog Sada i Cetinja. Zanimljivo je da se prvi put u Zagrebu izlažu aktovi "Velika Iza" iz zbirke Beljanski u Novom Sadu i "Ružičasti san" iz Kraljevske zbirke u Beogradu te "Portret zastupnika Vrankovića" iz privatne zbirke u Starome Gradu na Hvaru.
Pogledajte galeriju 80 fotografija s otvorenja!
Akademija-Art.net
