U najnovijoj seriji slika iz 2009. godine "Bućan-art", Boris Bućan vraća se na ideju svoje manifestne izložbe iz 1973. godine, kada je prvi puta kao motiv slika koristio logotipove svjetski poznatih brandova i zaštitnih znakova velikih tvrtki (Ford, Swissair, KLM). Trideset i šest godina kasnije, Bućan se ponovno vraća toj ideji, u vremenu koje je gotovo u potpunosti sazdano od značenja koje emaniraju logotipovi velikih svjetskih tvrtki i brandova, iznalazeći u svakom logotipu skriven pojam i slova ART. Na taj način, umjetničkim posvajanjem logotipova, Bućan "svjesno izaziva poremećaj u komunikaciji, istovremeno devalvirajući posvećeni termin umjetnosti" (T. Maroević), ali i razbijajući granice između toga što jest umjetničko osmišljavanje logotipova i gdje umjetnost kreativno i ingeniozno / inventivno ulazi u područje masovnog grafičkog dizajna. Naša je svakodnevica do te mjere okružena i ispunjena logotipovima, amblemima i brandovima da oni logično postaju glavni protagonisti umjetničke inspiracije, ali i pokazatelji moći koji nam u velikoj mjeri diktiraju život i način raspolaganja dokolicom (postpotrošačko društvo).
Bućan je izložbu ciljano namijenio prostoru Galerije SC s obzirom na njezino programatsko značenje u promicanju značajnih izložbi i umjetnika, koji su i u prošlim desetljećima prevratnički obilježili suvremenu domaću likovnu scenu, povezavši paralelno značaj Galerije SC i odjeke koju je za razvoj domaćeg grafičkog dizajna i njegove umjetničke biografije imala prva izložba "Bućan-art"- a 1973. godine.
Boris Bućan je rođen 1947. godine u Zagrebu. Godine 1967. završio je Školu za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Iste godine upisuje ALU u Ljubljani, a studij nastavlja na ALU u Zagrebu, gdje je diplomirao 1972.
Javlja se urbanim intervencijama u javnim prostorima s tzv. zagrebačkim intervencionistima krajem šezdesetih godina u duhu environment-estetike i konceptualizma. Nedvojbeno jedan od najboljih grafičkih oblikovatelja u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti. Kraj sedamdesetih, sve do sredine osamdesetih godina, obilježen je inovativnim rješenjima velikih plakata (kazališni i galerijski plakati), da bi se zadnjih petnaestak godina posvetio crtežu i slici u posve neklasičnoj izvedbi i postavu.
Autor je više od sedamdeset samostalnih izložbi, a sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama u zemlji i svijetu (Bijenale u Veneciji; Pariz, Melbourne, Jeruzalem). Samostalno je izlagao na Bijenalu u Sao Paolu 1979. i 1989., kada dobiva i posebno priznanje. Dobitnik je više domaćih i inozemnih nagrada i priznanja, nagrade za životno djelo, a djela mu se nalaze u prestižnim svjetskim muzejima i galerijama (MOMA, New York; The Israel Museum, Jeruzalem). Njegov plakat Žar ptica (za balet Igora Stravinskog iz 1983) bio je na naslovnici kataloga izložbe The Power of The Posters u Victoria and Albert Museum u Londonu.
Od 2006. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademija-Art.net
