Djetešce Isuse, misao mi leti svoj djeci koju se danas ubija i zlostavlja, bilo onoj nerođenoj, lišenoj velikodušne ljubavi njihovih roditelja i pokopanoj u sebičnosti jedne kulture koja ne voli život; bilo djeci koja su izbjegla zbog ratova i progona, koju se zlostavlja i izrabljuje pred našim očima i uz naše tiho suučesništvo; kao i djeci masakriranoj u bombardiranjima, također ondje gdje se rodio sin Božji. I danas njihova nemoćna šutnja viče pod mačem tolikih Heroda. Nad njihovom se krvlju nadvija sjena današnjih Heroda, rekao je Papa u nagovoru uz Urbi et orbi
Vatikan – Neka Isusova otkupiteljska snaga preobrazi oružja u plugove, razaranje u kreativnost, mržnju u ljubav i nježnost molio je Papa Franjo u nagovoru uz blagoslov Urbi et orbi kojeg je usredotočio na tragedije u zemljama Bliskog Istoka i Afrike, ali i Ukrajini. U propovijedi tijekom ponoćke u bazilici sv. Petra je istaknuo kako je svijetu potrebna nježnost.
Papa se obratio Spasitelju svijeta, moleći ga da pogleda na braću i sestre u Iraku i Siriji, koji već predugo trpe posljedice dugogodišnjih sukoba te su zajedno s pripadnicima drugih etničkih i vjerskih skupina žrtve okrutnih progona. Neka Božić pobudi u njima nadu kao i brojnim raseljenim osobama, prognanicima i izbjeglicama, djeci, odraslima i starijim osobama iz toga kraja i iz čitavoga svijeta. Neka promijeni ravnodušnost u blizinu a odbacivanje u prihvaćanje kako bi prebrodili surovu zimu i mogli se vratiti u svoje zemlje i živjeti dostojanstveno. Neka Gospodin otvori srce da vjeruju, i neka podari svoj mir čitavom Bliskom istoku, počevši od zemlje blagoslovljene njegovim rođenjem, podupirući napore onih koji se učinkovito zalažu za dijalog između Izraelaca i Palestinaca.
Molio je Spasitelja svijeta da svrne svoj pogled na sve koji pate u Ukrajini i udijeli milost kako bi i ova zemlja mogla prevladati napetosti, mržnju i nasilje te krenuti novi putem bratstva i pomirenja.
Svetom je Ocu posebno stalo do mira u Nigeriji, gdje se prolijeva sve više krvi i mnoge se nepravedno lišava posjeda, drži kao taoce ili ubija. Zazvao je mir i za ostale dijelove afričkog kontinenta: na Libiju, Južni Sudan, Srednjoafričku Republiku, te razne krajeve Demokratske Republike Kongo te se obratio svima koji imaju političku odgovornost da se dijalogom zauzimaju za prevladavanje razlika i izgradnju trajnog bratskog suživota.
Na svetkovinu Isusovog rođenja Papa nije mogao propustiti ni dramu djece, koja su žrtve nasilja, trgovine ljudima ili su prisiljeni postati vojnici. Spomenuo je tragediju nedavno ubijene djece u Pakistanu.
Djetešce Isuse, misao mi leti svoj djeci koju se danas ubija i zlostavlja, bilo onoj nerođenoj, lišenoj velikodušne ljubavi njihovih roditelja i pokopanoj u sebičnosti jedne kulture koja ne voli život; bilo djeci koja su izbjegla zbog ratova i progona, koju se zlostavlja i izrabljuje pred našim očima i uz naše tiho suučesništvo; kao i djeci masakriranoj u bombardiranjima, također ondje gdje se rodio sin Božji. I danas njihova nemoćna šutnja viče pod mačem tolikih Heroda. Nad njihovom se krvlju nadvija sjena današnjih Heroda, rekao je Papa.
Osvrnuo se i na dramu bolesnih, posebno žrtava ebole, prije svega u Liberiji, Sierra Leoneu i Gvineji, te zahvalio svima koji se hrabro posvećuju pomaganju bolesnima i članovima njihovih obitelji i još jednom uputio hitan poziv da se tim ljudima osigura potrebna pomoć i lijekovi. “Zaista se lije toliko suza i na ovaj Božić, zajedno sa suzama Maloga Isusa. Neka se snaga Kristova, koja je sloboda i služenje, osjeti u mnogim srcima koja trpe ratove, progone i ropstva. Neka svojom krotkošću ta božanska snaga oduzme tvrdoću srca tolikim muškarcima i ženama uronjenih u svjetovnost i ravnodušnosti”, zaključio je Papa božićnu poruku i podijelio uobičajeni apostolski blagoslov gradu i svijetu, dok su se s Trga sv. Petra podizali povici božićnih čestitaka Svetom Ocu.
U propovijedi na polnoćki u bazilici Svetoga Petra, Sveti je Otac govorio o Božjoj nježnosti, poniznosti i strpljivosti s ljudima. Papa je istaknuo da bahati i oholi ne mogu primiti Gospodina.
Isus je „dijete-sunce” koje, dolazeći iz visine, osvjetljava obzor, o tom otajstvu razmišljamo u ovoj božićnoj noći, a da bismo ga mogli vidjeti, moramo otvoriti svoje srce – istaknuo je Sveti Otac na početku propovijedi u vatikanskoj bazilici prepunoj vjernika, a mnogi su na video zaslonima izvan bazilike pratili Polnoćku. Svjetlo raspršuje i najgušću tamu, briše težinu poraza i žalost ropstva, a uspostavlja radost i veselje – kazao je papa Franjo.
Govoreći o Božjoj strpljivosti s ljudima, Papa je rekao da se Bog nije unatoč nasilju, ratovima, mržnji i ugnjetavanju odrekao čovjeka. Bog je strpljivo čekao: tijekom povijesti, svjetlo je razdiralo tamu i objavljivalo nam Boga Oca, te da je njegova strpljiva vjernost jača od tame i pokvarenosti. Bog ne poznaje gnjev i nestrpljivost, uvijek je tu, kao otac iz prispodobe o rasipnom sinu, čeka da izdaleka ugleda povratak izgubljena sina – ustvrdio je Sveti Otac.
Papa je dodao da još jedan znak govori o Bogu, a to je njegova poniznost, „ljubav s kojom je prihvatio našu slabost, naše patnje, tjeskobe, naše želje i naša ograničenja.” Poruka koju su iščekivali, koju su svi u dubini duše tražili, jest Božja nježnost: Bog nas gleda nježnim pogledom, prihvaća našu bijedu, Bog se zaljubio u našu malenost – kazao je Papa.
Osvrćući se na nemir u svijetu, Sveti je Otac ustvrdio da je svijetu potrebna nježnost, dobrota i blagost, a pri tom je upitao: Kako prihvaćamo Božju nježnost? Dopuštamo li Bogu da dopre do nas ili mu priječimo da nam se približi? Najvažnije je – opomenuo je Papa – dopustiti mu da nas On nađe, da nas ljubavlju zamiluje – rekao je Sveti Otac dodajući:
Omogućujem li mu da me ljubi? Jesmo li kadri nježno prihvatiti teške situacije i probleme svoga bližnjega, ili radije biramo beznačajna rješenja, možda učinkovitija ali bez evanđeoske topline? Koliku potrebu nježnosti ima današnji svijet! Kršćanski odgovor ne može biti drugačiji od Božjeg odgovora našoj malenosti. Dobrotom i blagošću treba se suočiti sa životom – istaknuo je papa Franjo.
Od Gospodina trebamo moliti nježnost, blizinu, blagost kako bismo mogli vidjeti „veliko svjetlo” , koje su prije dvije tisuće godina vidjeli ljudi čista srca. Vidio ga je jednostavan narod, spreman prihvatiti Božji dar. Naprotiv, nisu ga vidjeli drski, oholi, oni koji prema vlastitim kriterijima određuju zakone, oni koji se zatvaraju – ustvrdio je Sveti Otac.
Po želji Svetoga Oca, tijekom Vjerovanja izveden je „Et incarnatus est” (I utjelovio se) iz Mozartove Mise, a pjevala ga je Chen Reiss, sopranistica izraelskoga podrijetla. Papa je moleći na koljenima slušao izvedbu. Na završetku svete mise, Papa je uzeo kip Djetešca Isusa i nosio ga do jaslica u kapeli Prikazanja, a u narodnoj nošnji ga je pratilo desetero djece iz Koreje, Italije, Belgije, Libanona i Sirije. (IKA)
