Samostalna izložba akademske slikarice Nine Bešlić “Zaboravljena mjesta”, u ciklusu “Ljetne izložbe u Galeriji umjetnina Branislav Dešković” u Bolu na Braču,
Od četvrtka, 11. rujna 2014. u 21.00
Nina Bešlić pohađala je srednju školu likovnih umjetnosti u Splitu, a 2004. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na jedanaest samostalnih i dvadesetak skupnih izložbi i festivala u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i potpora za likovno stvaralaštvo. Koristeći principe reciklaže 2010. pokreće svoj samostalni projekt „Recycle And Wear” koji se prezentira kroz umjetnost, dizajn i kreativne radionice. Od 2002. sudjeluje na mnogobrojnim umjetničkim i edukacijskim radionicama. Pored samostalne umjetničke djelatnosti bavi se sociopedagoškim radom kroz likovno edukativne programe u partnerstvu s nevladinim organizacijama, učilištima i umjetničkim udrugama. Članica je HDLU-a i HZSU-a.
Izložbe prikazuje ciklus nastao u periodu između 2011 – 2014 godine. Umjetnica izlaže deset prikaza pejzaža komponiranih u vodoravnu kompoziciju, koji završava pretočen u prozirni kubus. Radovi Nine Bešlić “Zaboravljena mjesta” istražuju poveznice između stvarnih i imaginativnih svijetova postavljajući ih u kontekst pejzaža. U prikazu pejzaža umjetnica se oslanja na osjećaje nostalgije prožete romantičnim sjećanjima iz djetinjstva koji postaju poticaj umjetničkoj ekspresiji unutarnjih svjetova i psihičkih stanja. Promatrajući rad u širem kontekstu imaginativni pejzaži istražuju odnos čovjeka, prostora i njihove zajedničke koegzistencije u nastojanju u nastojanju očuvanja tradicije i intime u stvaranju novih sustava.
Galerija umjetnina u Bolu, osnovana 1963. nazvana je imenom velikog kipara animalista iz Pučišća Branislava Deškovića ( 1883. – 1939.) a ovdje ga možemo pratiti od najranijih djela nastalih u vrijeme venecijanskog školovanja i mladenačkih portreta, preko serije prikaza njegovih ljubimaca pasa u pokretu, do monumentalnih skulptura poput „Pobjede slobode”. Stalni postav Galerije raspodijeljen je na tri etaže barokne palače (1694.) i predstavlja jedan od najreprezentativnijih postava hrvatske moderne umjetnosti (tridesetak slika Ignjata Joba, dvadesetak Ljube Ivančića, niz skulptura Valerija Michielija i Ivana Rendića te samog Deškovića). Od slikara između dva rata najčešća su djela Ignjata Joba i Jurja Plančića, galerija čuva radove više od tridesetak slikara i desetak kipara, među kojima se nalaze i neka od najvećih imena suvremene hrvatske umjetnosti – od slikara Marina Tartaglije, Otona Postružnika, Frane Šimunovića, Ive Šebalja, Ljube Ivančića i Šime Perića, a od kipara Valerija Michielija, Mirka Ostoje, Raula Goldonija i drugih. Mnogi umjetnici čija su djela izložena u Galeriji svojim su podrijetlom vezani uz Brač ili je ovaj otok u određenoj mjeri utjecao na oblikovanje njihova umjetničkog izričaja. Za mnoge su umjetnike zastupljene u Galeriji dalmatinsko podneblje, posebice otok Brač bili neiscrpnim izvorom nadahnuća. Umjetnička zbirka Galerije ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. U aneksu prizemlja Galerije i ove se godine odvija živa izložbena djelatnost u ciklusu „Ljetne izložbe u Galeriji umjetnina Branislava Deškovića”.
