Ilirska kraljica
Tako će Bilosnićeve „duhove" poslije likovne publike Zadra i Nina, vidjeti i likovni sladokusci na rijeci Zrmanji. Kao organizator ove izložbe pojavljuje se 4. Obrovačko kulturno ljeto i HDLU Zadar.
Liburnska maska
Izložbu prati i bogato opremljen katalog, ali i zasebno tiskana pjesničko-likovna monografija „Duhovi sa zadarskog foruma", koju su svojim tekstovima popratili akademik Aleksandar Stipčević i poznati hrvatski likovni kritičar Ive Šimat Banov, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Monografija je tiskana u izdanju zadarske izdavačke kuće „3000 godina Za dar", a kao urednik potpisuje se Renata Peroš.
Zmijsko božanstvo
U knjizi, kao i slikarskim radovima nazvanim "Liburnski ciklus: Duhovi sa zadarskog Foruma" Tomislav Marijan Bilosnić napisao je i oslikao zamišljenu lirsku, liburnsko-ilirsku mitologiju. S obzirom da je riječ o uglednom književniku, ali i priznatom hrvatskom slikaru, u ovim se Bilosnićevim radovima upravo prepoznaju obje njegove umjetničko-stvaralačke preokupacije. Bilosnić zapravo donosi lirske mitološke slike; pjezaže svoga zavičaja poetološki i likovno razrađene na univerzalno mediteranskoj mitološkoj razini. Likovi, božanstva i heroji doista su stvarna imena iz tako malo poznate ilirske i liburnske mitologije, samo što ih ovaj autor iznova oživljuje, smješta ih u njihov stvaran duhovni prostor, vraća ih na temelje njihovih razrušenih i zaboravljenih svetišta. Riječ je, dakle, o kratkim lirskim pričama u kojima autor dajući novu dimenziju života svojim mitološkim likovima, zapravo propituje sebe, esenciju svog umjetničkoga stvaralaštva. On se ovdje kreće na skliskom terenu stvaranja nove mitologije, a posebice kada se o problematici koja zaokuplja njegov tematski interes, zna gotovo ništa, ili jako malo. U tom je smislu njemu ostavljen prostran prostor fiktivnog ispisivanja neke nove, transcendentalne stvarnosti šireg prostora zavičaja, odnosno prostora hrvatskih obala Mediterana.
Uskok
Ukratko, ovo je prvi slučaj postvarenja i oživljavanja liburnske mitologije na prostorima gdje je ona i živjela od prapovijesti pa sve do pada Rimskoga Carstva, prostoru Ravnih kotara smještenih između rijeke Zrmanje i Krke, od Nina do Knina.
Akademija-Art.net
