Ati Salvaro: Ukrajinom

Susretu se odazvao Savjetnik u Veleposlanstvu Ukrajine gospodin Anatolii Chernyshenko sa svojim suradnicima. Prigodnom zdravicom uz ukrajinsku glazbu i kapljicu, otvorit će se izložba fotografija Ati Salvaro: UKRAJINOM, koja nam pruža mogućnost uvida u ljepote i zanimljivosti Ukrajine.

Izložba će ostati otvorena do 12. rujna 2009. godine.

Ati Salvaro: UKRAJINOM (inserti iz tekstualnog dijela putopisa)

Fotografsku izložbu Ukrajinom, koja je prikazana prije par godina u Europskom domu u Zagrebu i u Državnom arhivu Rijeka, novinari su popratili opisom Ukrajine kao daleke zemlje. No kad pogledamo na kartu, vidimo da ona nije ništa dalja od nama mentalno bliskih Francuske,Španjolske, Nizozemske. Dakle, zaumna je barijera u nama. Kao što smo mi nepoznati istok za druge, tako je Ukrajinanama terra incognita. Zato treba iskoračiti u sraz s vlastitim predrasudama, i otputiti se.

Ukrajina obuhvaća 603.700 km2 i veća je od svih posve europskih zemalja. Ima 11 puta više stanovnika od Hrvatske. Ukrajina stremi k zapadu i njezino je pristupanje EU izvjesno. To je jedina europska zemlja s čak pet milijunskih gradova: Kijev, Harkiv, Odesa, Dnjepropetrovsk, Donjeck.

Najčešće je prvi ukrajinski grad koji posjetite Lavov. Lavov je beskrajno lijepi i romantični grad prepun povijesnih zdanja, crkvi i zelenila. To rijetko humano mjesto ima nešto od Zagreba, i po veličini i po sentimentu. Ako ste ikad tragali za okaminom Austro-Ugarske, ovo je grad za vas. Samo trošni granitni kolnici, čirilicai Lade podsjećaju da smo u nekoj drugoj zemlji. Noćenje u K.u.K. hotelu u srediπtu Lavova u golemoj dvokrevetnoj sobi s kupaonicom nasuprot stajat će vas ciglih 27$.

Lavov je središte grkokatoličanstva, ukrajinskog izuma iz 16. stoljeća, koji je pomirio težnju za bizantskim crkvenim obredom i želje za odanošću papi. U ovome međuprostoru između katoličkog zapada i pravoslavnog istoka stvorena su osobita kultura i umjetnička djela. Na zapadu Ukrajine uglavnom su grkokatolici i rimokatolici, u srednjem dijelu najviše ukrajinski pravoslavci, a na istoku ruski pravoslavci. Slijedom dugoljetne rusifikacije ruski je u prilično širokoj uporabi, osim u zapadnoj Ukrajini. Ukrajinski jezik službeni je jezik, a pojedina područja (npr. Harkiv, Krim) imaju pravo na dvojezičnost.

Odesa je najveća luka, elegantni grad plataniziranih drvoreda, planiranih za uprave grofa Richelieua na prijelazu 18. u 19. stoljeće. Ovaj grad nekad je imao znatno židovsko stanovništvo te je i danas povezan trajektom s Haifom. Tu su poznate Potemkinove stube. Ukrajinske željeznice dobro su organizirane i točne. Kolodvori su dobro održavana i sigurna impozantna zdanja. Teško je naći zemlju s ljepšim kolodvorima od ukrajinskih.

Autonomni poluotok Krim neotkriveni je biser Sredozemlja. Ondje su bile naseobine antičkih Helena, Skita, Sarmata, Slavena, Armenaca, đenovskih trgovaca, Tatara, Nijemaca itd..

Krimski rat između Rusije s jedne strane te Turske, Britanije, Francuske i Sardinije s druge (1853.-56.) odnio je na stotine tisuća života. Ni u prošlom stoljeću ratovi nisu zaobilazili Krim. U doba carske Rusije Krim je postao omiljeno stjecište aristokracije i elite. Pjesnici su tu nalazili nadahnuće, a gradski smog nadomještan je mirisom borova i ćempresa. Građene su rezidencije, vile i dvorci, kao što su ona grofa Voroncova u neotudorskom stilu, dvorac Massandra, palaća Livadia – susretište Churchilla,Staljina i Roosevelta, dvorac Lastavičje gnijezdo na hridi ponad mora itd. Najpoznatije turističko središte Jalta usporedivo je s našom Opatijom. Turizam na visokoj razini i idealno lječilište za predrasude o Ukrajini. Nedavni prvi pokušaj ponude turističkih paket-aranžmana za Jaltu kod nas propao je, jer nitko neće nepoznato. Obala je mahom zadivljujuća- stjenovita s prekrasnim šljunčanim i pješčanim uvalama, posebice u području Simeiza i Novog Svita. Crno more toplo je kao Jadran, ali salinitet triput je niži zbog velikog pritoka rijeka, a spore izmjene vodene mase s ostatkom Sredozemnog mora kroz Bosporski tjesnac. Najduža svjetska trolejbusna linija povezuje glavni krimski grad Simferopolj s Jaltom, u dužini od 80 km.

Bahcisaraj središte je krimskih Tatara koji se postupno vraćaju u svoju postojbinu. Staljin ih je potpuno bio iselio u druge dijelove SSSR-a, kao nepoćudan narod. Tu je zadivljujuća orijentalna Kanova palaća, odakle se stoljećima upravljalo Krimom. U tatarskoj restauraciji jede se za stolovima sa stolcima na kojima se drže prekriženo noge bez cipela. Krim –  to je predivna stjenovita vulkanska obala s ugodnom sredozemnom klimom, vinogradima, borovom šumom, genoveškim utvrdama. Genovežani, kao pouzdani bizantski saveznici, držali su Krim od 1261. sve do pada pod Osmanlije 1475. godine. O tome svjedoći niz utvrda od Cembala i Calamite na zapadu do Sudaka i Feodosije na istoku. U drevnoj Kaffi (Feodosiji) navodno je živio i otac Marca Pola. Upravo je odavde Marco Polo krenuo prema Kini. Tuda je prolazio svileni put. Sevastopolj je bio glavna ruska vojna luka od 1804. godine. Bio je opsjedan i rušen tijekom Krimskog rata i u Drugome svjetskom ratu. Za vrijeme Sovjetskog Saveza bio je zabranjeni grad za strance. Sada možete slobodno prići čak i nuklearnim podmornicama. Sporazumom Ukrajine i Rusije nekadaπnja je sovjetska flota podijeljena, tako da je i ruski dio ostao u Sevastopolju. Grad od 300.000 stanovnika doima se velegradski. Blizu Sevastopolja jonski su Grci u 6. stoljeću prije Krista osnovali antički grad Hersones, koji je oko 110 g. prije Krista potpao pod Pontsko kraljevstvo, a oko 50. godine pod Rimsko Carstvo. To je mjesto na kojemu je Kijevska Rusija za Vladimira primila krščanstvo od Bizanta potkraj 10. stoljeća. Na sjeveroistoku zemlje nalazi se Harkiv, rusofoni sveučilišni velegrad s 300.000 studenata, predivnim srediπnjim parkom i najvećim trgom u Europi. Dvadesetih godina bio je i glavni grad Ukrajinske Socijalističke Republike.

Kijev je prava metropola. Na vrhu brda nalazi se Pečerska lavra, duhovno središte s crkvom Uspenija te metalni 120-metarski spomenik Majci domovini. Podno je rijeka Dnjepar. U središtu su Trg nezavisnosti i aleja Hreščatik. Grad je pun zelenila. Na obali rijeke nalaze se lokali na brodovima. Karakterističanje disko Mandarina u kojemu se okupljaju muπkarci srednjih godina i prekrasne mlade djevojke, pod paskom budnih ćelavaca u jaknama, koji prijete svaki pokušaj fotografiranja.

Ukrajinci su susretljivi i nenametljivi, znatiželjni i staloženi, srdačni i gostoljubivi. Kad smo se zaustavili u lokalu u predgrađu Žitomira, domaći su ljudi slavili rođendan. Bili su veoma srdačni i nisu nam dopuπtali otići. Zaplesali smo, nazdravili vodkom i družili se, koliko nam je naš plan dopustio. Ćinilo se kao da se poznamo oduvijek, kao da smo neki dobro došli rođaci.a vjerojatno i jesmo, samo toga nismo svjesni. Nemoguće je ne zapaziti sklad ukrajinskih djevojaka koje se ne libe odijevati minice ili haljine, što ističe njihovu netilu ženstvenost.

Ukrajina je žitnica Europe. Ima najplodniju zemlju, Černozjom. Donjecki ugljeni bazen ima beskrajne zalihe crne rudaće. Dnjepar je plovan i pogodan za krstarenja. Ukrajina hvata korak prema zapadu, jer njezin je identitet povijesno potvrđivan odstupanjem od istoka. Zapad joj je poćeo pružati aktivnu podrπku i vjerojatno ćemo se za neko vrijeme svi skupa naći pod zvjezdicama Bruxellesa.

Akademija-Art.net