Skip to content

32. Salon mladih – Niz radova mladih umjetnika

Natječaj za izlaganje za ovogodišnji Salon mladih, koji je pokrenuo različita pitanja, započeo je sa citatom velikoga Krleže. Otvorenje Salona održat će se sedmog srpnja, baš na Krležin rođendan, u 20 sati u domu HDLU.

Ove godine predstavljamo niz radova mladih umjetnika slikama, skulpturama, grafikama, ambijentima i videoradovima. Radovi su izabrani neopterećeni služenju trendovima i floskulom o nepostojanju ukusa.

mladi

Uz devet pozvanih autora žiri je odabrao trideset i četvero mladih autora koji svaki na svoj način ispituju što u umjetnosti danas znači „stvarati kvalitetno”, bilo da se radi o izražavanju u tradicionalnim ili novim medijima, o ozbiljnim i depresivnim, ili frivolnim i duhovitim temama.

Sjećanje, ono osobno i kolektivno, tematiziraju Martina Grlić, Dalia Finek u individualiziranim poetikama. Trofeji Grgura Akrapa u slikarski naglašenom tretmanu djeluju kao memorabilije ponosnih vlasnika, kao slike utisnute u svijet svojom materičnosti. Sličan, bogat pristup materiji, sa cijeđenjem značenja ima i Tanja Škrgatić, ističući bogatstvo mogućnosti slikarstva. Materičnost i igra formom, prisutni su i u radu Maka Melchera. Slikarsko tematiziranje intime vidimo u radu Valentine Supanz, koji podsjeća na ozračja Tennessee Williamsovog opusa, ili u radu Renea Bachracha Krištofića, koji se bavi temom utopije i njezinog kraha u vrlo zrelom rukopisu. U svoj osobini svijet uvlači nas i Ivona Jurić, koja u slikama sugerira egzistencijalne dvojbe, kao i Valerija Cerovec, u instalaciji nadahnutoj Proustom. Treba istaknuti i pejzaže maje Bachler nordijskih, ibsenovsko – bergmanovskih asocijacija, kao i mračnu sliku Nataše Vuković.

Slikarstvo na specifičan način shvaćaju i Josip Tirić, Vedran Urličić, Ivana Koren ili Domagoj Rogina, a ono što bi vrijedilo istaknuti kod svih radova na izložbi jeste da se zavaravaju kako je poruka u umjetnosti njezin razlog postojanja, odnosno, ne koriste svoj mediji kao alibiji podilaženja bilo kojim aktualnim „mislilačkim” strujama. Neku vrstu misticizma daje Vice Tomasović, a Maja Šimunović stvara „otoke” kao minijaturnu instalaciju. Elaboriran narativ posjeduje i instalacija Vojina Hrastea, dok Josipa Štefanec prikazuje eksploziju crnih platana, u čistom užitku osvajanja prostora.

See also  Petar Dugandžić: PLACENTA

Ženska figura tematizirana je u radovima Ivana Markovića, kao snažan crtež i ploha, kao i u formama Alane Kajfež. Suptilna erotika Ive Višošević, ili video Darie Žmak i Andree Knežević, također se bave temama ženskog života, intime i rada.

Svojevrsni poetski pristup prisutan je u videoradu Frana Makeka, a zanimljivo minimalno artikuliranje formalnih elemenata vidimo u radovima Krunoslava Dundovića. Ovi autori pokazuju kako je refleksija u umjetnosti nešto što se treba čitati višeznačno, a ne kao parola dana. Njima bi valjalo priključiti i Petra Bunića, Duju Medića i Mitra Matića, kao i Zdravka Horvata. Svi oni upisuju sebe u svoj proces rada, sam čin shvaćaju gotovo ritualno, ali ne zaustavljaju se na njemu, to jest čin nije sam sebi svrha, nego traže produkt.

Josipa Čeliković i Nina Ivandić u svome ambijentu podsjećaju na vrijednosti koje dokona galerijska publika zaboravlja, a isto se može reći i za Vitra Drinkovića, koji izlaže gadget pomoću kojega osvještavamo disanje, nešto toliko svakodnevno, a istovremeno bitno. Naturalizam je prisutan i u Janka Petrovića, pa i Ivane Jurić, koja izlaže instalaciju iz svoga posljednjeg filma.

Film je bio inspiracija za svijetove koje slika Patricija Purgar, kao i za svekoliko stvaralaštvo Luke Hrgovića, koji podsjeća kako su sanjke iz Građanina Kanea najbolji pokazatelj životnih i umjetničkih vrijednosti.

Duhovit pristup tradiciji na razini forme daje Luka Čačić, suvremenim problemima u arhitekturi Damir Sekulić, pristupu svakodnevici Janko Ivčić (na konceptualan način), kao i posve anarhično (autor/ica pod pseudonimom Neumnoživi). Duhovitost je prisutna i u Mare Tute, ambicioznog Petra Popijača, Mirona Milića i, dakako, Mire Župe.

Širina umjetničkog stvaralaštva i bogatstvo izričaja ono su što možete očekivati na ovogodišnjem Salonu mladih.

Uz autore koji izlažu u službenom odabiru, u galeriji PM izložit će se i izbor studentskih radova koji su napravili profesori Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. (Rad na fotografiji – Luka Hrgović “Rosebud”)

mala retrospektiva

LJETNI PRELUDIJ - IZ ZBIRKE NACIONALNOG MUZEJA MODERNE UMJETNOSTI

Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Galeriji Artmark www.artmark.hr s 26 ikon...
21st Jul 2023

Najava izložbe Petera Weisza u Splitu

Weisz izlaže modernu umjetnost, suvremeni likovni izraz u prostoru starom dvije...
01st May 2023