Milan Stunja – četiri desetljeća slikarstva

Milan Stunja obilježava 40 godina slikarstva izložbom Imaginacija i stvarnost koju možete pogledati u zagrebačkoj Galeriji u predvorju do sredine siječnja

Milan Stunja – Imaginacija i stvarnost
Galerija u predvorju, Zagreb, Mihanovićeva 12
od 13. prosinca 2019. do 15. siječnja 2020. godine

Prof. Božo Rupčić o slikarstvu Milana Stunje: Četiri desetljeća slikarstva

U svojem dugogodišnjem i bogatom slikarskom opusu autor Milan Stunja u prirodi crpi inspiraciju za svoja djela kroz koja nam pokušava i veoma uspješno uspijeva svoje osobne dojmove i raspoloženja posredovati u što razumljivijem slikarskom jeziku. Njegova djela su refleksija idiličnosti i poetičnosti, autorovo svjesno prodiranje u idilični, skoro bajkoviti svijet prirode.

Među bitnim značajkama autorovog likovnog izraza prije svega ćemo uočiti razigrane i ležerne poteze kojima suvereno kroz odabrane teme unosi  elemente atmosfere i svjetlosti. Promatrajući njegove radove možemo na trenutak osjetiti žubor planinskih potoka, šum jesenjeg lišća i krošanja stabala koje se uvijaju pod udarom vjetra, čuti šum morskih valova dok se razbijaju o stijene, a pogledom na nebo posebno osjetiti, gotovo doživjeti  treptaj svjetlosti i igru oblaka koja nagovještava nadolazeću  oluju.

Sva ta veoma dojmljiva dinamika je odraz autorove osobne životne priče   koju je prikupljao kroz vlastito odrastanja na blagim brežuljcima Plešivice, na žalovima i valama Vira, kao i na svim drugim mjestima kroz koja ga je njegov nemiran i znatiželjan duh vodio, jednom riječju osobne životne priče koja je iz dubine njegove intime eruptivno nastupila tijekom njegova četiri desetljećja bavljenja slikarstvom.

Prof. Juraj Baldani: Milan Stunja uspostavlja odnos s viđenim kroz emotivnu impresiju

Živeći i slikajući na razmedu samoborskog i jastrebarskog kraja Milan Stunja slijdi trag bogate likovne tradicije tog područja. Pred više od jednog stoljeća u svom dvorcu u Jasrtebarskom inimni dnevnik oslikavao je grof Stjepan Erdody, a iz te sredine potječe i slikar, povjesničar umjetnosti i vrsni pedagog, akademik Ljubo Babić. Rođen je u Samoboru, a imajući ladanje u Repišću svoj trag ostavio je i Kamilo Tompa, kao i Josip Restek iz nedalekog Volavja. Samoborac Nikola Raiser, jedan je od stupova suvremenog hrvatskog slikarstva. Izostajući u takvom okruženju Milan Stunja formira svoje slikarstvo u neposrednom kontaktu s prirodom ali i sa smislom da viđenom pridoda i svoj individualni pečat.

Izbor radova s kojima se predstavlja, najbrojniji su pejzaži koji zapravo predstavljaju polaznu točku umjetnikova razmišljanja. Naime, već na prvi pogled uočljiva je činjenica da Milan Stunja uspostavlja odnos s viđenim kroz emotivnu impresiju. Sagledano za njega znači tek podtekst u kojem će on putem sekcije oblika sinteze kolorita graditi svoja subjektivna razmišljanja. Događa se stoga,da iako taj krajolik ima obilježje određenih lokaliteta, istovremeno odiše i nekim univerzalnim doživljajem prirode i elemenata u njoj. Takvom dojmu posebno pridonosi sama izvedba jer postupak nanošenja boje na platno kod Milana Stunje izuzetno značenje karaktaristike. Namazi su pastuozni ili u granulama čime se postiže određena raljefnost. Potazi se slobodno razvijaju i zadržavaju svoju samostalnost pa djeluju kao dinamični prodori u prostor. Ikonografski ostajući vezan za bregovitu konfiguraciju i karakteristično raslinje, slikar nastoji u pojedini rješenjima fiksirati i stanja u atmosferi. Te namjere provodi širokim spektrom boja, pa iako nastoji uspostaviti sklad,uspjeva i indificirati trenutačni ugađaj, kao klimatski tako i emotivni.

Sklonost lirskim raspoloženjima, prisutna u ciklusu krajolika, još će više doći do izražaja u ostvarenjima inspiriranim cvijećem. Nježnost i krhkost latica cvjetova naglašenija je zbog prostora u koji slikar smješta svoje aranžmane, a umjesto neutralnih pozadina, Milan Stunja prostor oko cvjetova obrađuje kao nebo na pejzažima, čime ujedno presudno utječe i na tumačenje ambijentnosti, ali trenutačnih raspoloženja kojima je zaokupljen u svojoj intimi.

Sakralnim temama posvetio se prizorima koji kroz diskripciju i naraciju odašilju određene poruke, ali ih autor ipak inpretira na sebi svojstven način. U izvedbi, blizak pejzažima, i u ovim kompozicijama koristi svoj razigrani živi potez nastojeći da dramatizira oblike i unesene u atmosferu elemenata uzvišenosti. Time gotovo ptelazi granicu realiteta i dodiruje prostore imaginacije. Slikarstvo Milana Stunje izrasta i nadograđuje se na iskustvima figuracije, ali se istovremeno oblikuje kao individualni izraz u trendu neoekspresionističkih težnji. Uspostavljajući prepoznatljiv rukopis on i dalje istražuje u slojevima svijesti i intenzitetu emocija. Rezultati ne izostaju pa postaju sve vidljivije tendencije prema duhovnim sferama i psihološkoj analitici. Krčeći  put od sagledanog u prirodi do doživljenih uzbuđenja u mislima i osjećajima, Milan Stunja prelazi stazu napretka u stazi i vitalnosti izraza, kao i u svježini i potentnosti vještine.

Prof. dr. Antun Bauer: Milan Stunja slikar-pjesnik ljepote

Milan Stunja slikar-pjesnik ljepote prirodi donosi niz ostvarenja visokog umjetničkog elementa, otkriva ljepotu doživljaja u prirodi i krajeva kroz koje često prolazimo, a da ih niti ne primjetimo…

Akad. slikarica Nives Missoni: Milan Stunja majstor slikanja pejzaža

Slikarstvo Milana Stunje prožeto je iznimnom pikturalnom osjetljivišću koju on crpi iz motiva kada slika i stvara svoje slike, koje nisu puko ogledalo pune raznih fenomena svjetlosti i boje, već osobna kreacija viđenog. Nadasve je majstor slikanja pejzaža, koje slika sa pomno odabranim bojama koje pomno transformira u doživljaj koji dolazi iz nutrine. Promatrajući motive s treptajima atmosfere nad horizontom, nad otocima i obalama slikani su u jednom dahu kao da je taj prizor otet vremenu. Ugođaj slike uvijek je nova formacija trptaja svjetla i svježine datog pejzaža ili nebeskih fascinacija nad morem. Njegovo slikarstvo prepoznajemo u jasnim i čistim dinamičkim promjenama u zatvorenim cjelinama. Naročito vrlo iscrpno slika idilične pejzaže s kojima je duboko vezan za trdicionalne hrvatske slikare s početka dvadesetog stoljeća, te na njihovoj baštini gradi svoju sliku sa snažnom gestom, često i s jakim udarcima kista po platnu te na taj način stvara prostor i tvori poetsku stvarnost svoje slike.

Milan Stunja rođen je u Zagrebu, a živi u Petkovom Bregu (Samobor). Cijeli radni vijek je proveo na željeznici, a već 4 godine uživa u mirovini. Slikanjem se bavi od 1970. godine. Go-dine 1986. učlanio se u Likovno društvo »Bundek« gdje ga je primijetilo nekoliko poznatih likovnih kritičara. Otada počinje intenzivno raditi uz akademskog slikara Željka Uremovića. Na usavršavanje kreće u likovnu školu »Rokov perivoj« gdje je odslušao tri semestra kod profesorice Vjere Lalin. Služi se tehnikama uljem na platnu, akrilom, akvarelom, pastelom i kombiniranom tehnikom, a najčešći motivi su mu krajolici i mrtve prirode. Sudjelovao je na 350 likovnih kolonija te dobio brojne zahvalnice, prizna- nja i diplome. Hrvatski sabor kulture godine 2018. u Slavonskom Brodu dodjeljuje mu nagradu–pohvalnicu za najbolji rad među 320 prijavljenih slika. Jedan je od osnivača Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo«, čiji je član bio donedavno. Član je »Likovnog odjela« ogranka Matice hrvatske Samobor, Likovne udruge »Fortuna Art« te suradnik ULU-a »Akademija-Art« Zagreb. Oko četiristo slika poklonio je u humanitarne svrhe. Izlagao je na više od 300 skupnih izložbi diljem Hrvatske i u inozemstvu, od Zagreba, Varaždina, Varaždinskih Toplica, Stubičkih Toplica, Koprivnice, Karlovca, Pazina, Lovrana, Roča, Rijeke, Kutine, Siska, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Splita, Jastrebarskog, Samobora do Beča, Stuttgarta, Marseja, Venecije… Stručni je suradnik i voditelj nekoliko kolonija: »Tragom svjetlosti i boja« u Krašiću, »Proljeće u Ličkom Osiku« u Ličkom Osiku te likovne kolonije u Tuheljskim Toplicama. Ovo je Milanova 16. samostalna izložba na kojoj je izloženo 20 ulja na platnu.

Kontakt Milan Stunja
Mobitel: 098 566 978
E-mail: milan.stunja55@gmail.com