U srijedu, 13. studenog u 18 sati u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ u Šibenikubit će predstavljene novine Lane Stojićević „Kad ne dime tvornički dimnjaci – TEF“ u izdanju umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon

Riječ je o autorskoj publikaciji, drugom dijelu višegodišnjeg umjetničko-istraživačkog projekta mlade šibenske umjetnice o ugasloj šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura. O novinama će govoriti autorica Lana Stojićević te izvršna urednica Maša Štrbac. Na predstavljanju će biti prisutni bivši radnici tvornice čija kazivanja čine važan dio novina. Pozivamo sve one koji-e su radili-e u TEF-u ili su iz obitelji radnika-ca tvornice, da nam se pridruže i s nama podijele svoja sjećanja.

Šibenska Tvornica elektroda i ferolegura – TEF obilježila je živote mnogih Šibenčana i Šibenčanki te je svojim dimnjacima desetljećima sukreirala prepoznatljiv obris grada. Uz Tvornicu lakih metala (TLM) činila je okosnicu šibenske industrije i gospodarskog razvoja grada snabdijevajući željezare, čeličane i livnice metala diljem SFRJ i u inozemstvu. Dimnjaka i tvornice već odavno nema (tvornica je službeno zatvorena 1994.) no mlada umjetnica Lana Stojićević (r. 1989.) koja je odrasla u njenoj blizini istražuje ulogu koju je tvornica imala u životu lokalne sredine. Tvornički su objekti većinom srušeni, ostao je tvornički otpad (troska i fenolne otpadne vode) koji do danas nije adekvatno zbrinut i prostor u središtu grada (305.395 m² površine) koji se prepoznaje kao velik turistički potencijal. Prošle je godine na mjestu bivše tvornice umjetnica izvela performativnu šetnju s radnicima te kroz razgovor s njima rekonstruirala život koji se odvijao unutar i oko nje. Ove godine projekt nastavlja u formi novina, autorske publikacije koja se izgledom naslanja na originalni informativni list tvornice koji je izlazio od 1963. do 1991. U bivšoj su državi tvorničke novine bile promovirane kao medij participacije radnika u radu tvornice i u društvenom životu koji se odvijao oko nje te su vrijedan izvor informacija o povijesti pojedine tvornice i o društvenim kretanjima koja su se prelamala kroz nju. Lana Stojićević koristi ih kao format za priču o povijesti TEF-a u kojoj iznosi saznanja stečena uvidom u originalni informativni list tvornice i drugu arhivsku građu te, ponajviše, kroz kazivanja bivših radnika.

U novinama ćemo naći podatke o kretanju broja zaposlenih, o odnosu plaća unutar tvornice, o detaljima proizvodnog procesa, ali najviše je prostora posvećeno samim radnicima, suradnicima kojih se sugovornici prisjećaju sa simpatijom i poštovanjem i koji su različitih kvalifikacija: inženjeri, tokari, bravari, limari, vodoinstalateri, mehaničari, radnici uz vruće peći koje nisu smjele prestati raditi. Neki od njih su herojske figure jer su odigrali važnu ulogu u povijesti tvornice.“ (Maša Štrbac, iz pogovora)

Tekstove prate umjetničine ilustracije kojima obrađuje pojedine teme ili pak u arhivskoj građi (tehnički nacrti tvorničkih objekata i postrojenja) prepoznaje zanimljiv likovni materijal u kojeg autorski intervenira crtežima ili foto-montažama.

„Nije riječ o znanstvenom radu nego o umjetničko-istraživačkom pokušaju rekonstrukcije punine života jedne tvornice koja je, uz poneke izmjene u nazivu i proizvodnji, radila gotovo cijelo 20. stoljeće. (…) Kao autorici ovog izdanja, želja mi je da se industrijska povijest Šibenika ne zaboravi i da priča o manje službenom TEF-u dođe do što većeg broja građana/ki Šibenika. Nadam se da će se ove novine još dugo čitati i prepričavati u dalmatinskom ritualu čitanja uz kavu na štekatu.“ (Lana Stojićević)

Na promociji će uz novine biti predstavljen audio-rad, zvučna dokumentacija razgovora s radnicima tijekom prošlogodišnje šetnje. Nakon promocije novine će biti distribuirane posredstvom kulturno-umjetničkih institucija i ugostiteljskih objekata u Šibeniku gdje će se moći besplatno preuzeti.

Autorica izdanja, istraživanje i priprema materijala: Lana Stojićević
Umjetnička savjetnica projekta: Kristina Leko
Kazivači u novinama, bivši radnici TEF-a:  Pave Aras, Ante Baranić, Ante Bego, Stipe Belamarić, Ivo Čulav, Svetislav Đale, Tome Mileta, Nikica Rak, Nikola Rak, Nikica Širinić i Branko Županović.

*Naslovna ilustracija: Goran Radošević

Podaci o publikaciji Kad ne dime tvornički dimnjaci – TEF
Nakladnik: Umjetnička organizacija – Otvoreni likovni pogon – Zagreb
Za nakladnika, odgovorna urednica: Kristina Leko
Urednica izdanja: Lana Stojićević
Izvršna urednica: Maša Štrbac
Tekstovi i transkripti: Lana Stojićević
Pogovor: Maša Štrbac
Lektura i korektura: Jadranka Pintarić
Fotografije: Lana Stojićević, Goran Radošević, Ante Baranić
Grafički prilozi: Lana Stojićević, Goran Radošević, izbor iz dokumentacije
Grafička priprema: Iris Klarić
Font: Inria Sans, Black Foundry
Tisak: Kerschoffset, Zagreb, studeni 2019.
Format: 39 x 27,3 cm
Opseg: 32 str
Naklada: 500
ISBN: 978-953-48716-0-7

Lana Stojićević (Šibenik, 1989.) diplomirala je 2012. g. na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu i stekla zvanje magistra slikarstva. Od 2015. do 2018. bila je asistentica, vanjska suradnica na Slikarskom odsjeku Akademije. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Umjetničko-istraživački projekti (izbor): Bilo koje mjesto u bilo kojem gradu (2019.); Fasada (2018.), Sunny Side (2018.), Na/do/gradnja (2017.), Strukture prikrivanja (2017.), Parcela (2016.), Projekt Villa Roza (2016.), Crno brdo (2015.) i Dvoboj (2012.). Za svoj je umjetnički rad primila mnoge nagrade, između ostalih: Metro Imaging Mentorship Award na izložbi New East Photo Prize (Calvert 22 Foundation, London, 2016.), godišnju nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika za najboljeg mladog/u umjetnika/cu 2015. godine, drugu nagradu izložbe Young Contemporary Photography: Different Worlds (Galerija Photon, Ljubljana, 2015.), Erste Grand Prix na izložbi Erste fragmenti (2015.), Rektorovu nagradu (2012.). Bila je finalistica Nagrade Radoslav Putar 2015. godine. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Splitu.

Umjetnička organizacija – Otvoreni likovni pogon – Zagreb, osnovana 1997. godine, zagovara umjetničko djelovanje u urbanom i medijskom prostoru, njeguje istraživački transdisciplinarni pristup umjetničkoj, aktivističkoj i kulturalnoj praksi te realizira programe u području socijalno kritične i angažirane umjetnosti, s težištem na projektima umjetnosti u zajednici, participacijske umjetnosti i umjetnosti u javnom prostoru.