Premijer Andrej Plenković odbacio je u Hrvatskom saboru oporbeni prijedlog o pokretanju pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću. Poručio je da Kujundžić, koji je, kako kaže, predano radio na osiguranju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite, ostaje ministar u njegovoj Vladi

U Hrvatskom saboru o Kujundžiću rasprava je trajala do 0.45. Predsjedavajući Željko Reiner kazao je da će glasovanje o ovoj točki biti kada se steknu uvjeti, a da se zasjedanje nastavlja u četvrtak u 9.30. 

Mostova saborska zastupnica Ines Strenja Linić iznijela je na početku ove točke dnevnog reda obrazloženje oporbenog zahtjeva. Potom su uslijedile replike, izjave premijera Plenkovića i ministra Kujundžića, rasprava saborskih klubova zastupnika i pojedinačne rasprave. 

Ministar Milan Kujundžić se u ime Vlade RH oko ponoć i 15 minuta obratio malobrojnim zastupnicima u Sabornici i kazao da on večeras ondje nije sam.

– Imam apsolutnu potporu predsjednika stranke i većine u Saboru. O medicini se možemo razgovarati kad god hoćete i koliko god hoćete, rekao je Kujundžić i krenuo u rekapitulaciju dotadašnjeg večernjeg zasjedanja. Ponovio je da se povećao broj liječnika i medicinskih sestara u mandatu ove Vlade, ali i njihove plaće. Smatra da treba platiti “one koji znaju”, odnosno da treba platiti one koji rade više i imaju bolje rezultate. Tu će se onda sve vidjeti – tko i što radi te koga se traži u državi Hrvatskoj. Znamo mi kojega se neurologa, pulmologa i gastroenterologa traži, a i koga nitko nije potražio, rekao je Kujundžić i dodao da je godišnje za 50% povećan broj specijalizacija. 

Naglasio je i da Hrvatski liječnički zbor radi smjernice kako bi se sa što manje postupaka došlo što prije do dijagnoze da bi se što ranije počelo s liječenjem. “Mnogi mogu pričati, a rijetki mogu napraviti”, kazao je Kujundžić i spomenuo da će aktivirati Ministarstvo znanosti i zatražiti da se preispita kako se postajalo i kako se postaje nastavnikom  na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj.

Premijer Plenković još je u popodnevnom zasjedanju ustvrdio kako ministar odgovorno obavlja poslove iz svoje nadležnosti u zdravstvu i predano radi na mjerama da osigura održiv zdravstveni sustav koji će građanima omogućit zdravstvenu sigurnost te dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Rekao je da je njegova Vlada poduzela niz koraka s ciljem modernizacije i unaprijeđenja hrvatskog zdravstva te je ostvarila značajan iskorak i stabilizirala zdravstveni sustav.

Napomenuo je i kako su naslijedili dug te je ustvrdio da se, dok se ne dosegne puni gospodarski zamah i poveća priljev sredstava u HZZO, neće moći osigurati potpuna financijska stabilnost sustava. Očekuje da će se ostvariti dugoročna racionalizacija troškova te ističe kako su 2017. usmjerili dodatnih 1,3  milijarde kuna u zdravstveni sustav, smanjili obveze sa 8,2 na 7,8 milijardi.

– U 2019. osigurana su značajna sredstva za skupe lijekove odnosno 1,5 milijardi kuna. Veledrogerijama je nedavno isplaćeno 300 milijuna kuna dug za isporučene lijekove, od ukupno 500 milijuna koliko će vam biti isplaćeno do kraja godine, najavio je premijer Andrej Plenković.

Promjene u organizaciji zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna zdravstvena zaštita, jačanje preventivnih aktivnosti, razvoj učinkovitog sustava hitne medicine i stvaranje pretpostavki za učinkovitim upravljanjem ljudskim i drugim resursima te bolja zdravstvena zaštita pacijenata glavne su odrednice djelovanja ministra Kujundžića i cijele Vlade u toj domeni, poručio je.

Najavio je nastavak racionalizacije zdravstvenog sustava te iznalaženjem boljih rješenja za financiranje zdravstvenog sustava nastavak unaprijeđenja zdravstvene zaštite. “Ministar Kujundžić će u tome imati značajnu ulogu”, poručio je Plenković.

Ministar Milan Kujundžić rekao je kako je Vlada od početka 2017. do danas povećala plaće za 18%, a u SDP-ovo vrijeme su smanjivane.

– Iz EU fondova izvučeno je maksimalno, 100 posto, odnosno 2,2  milijarde kuna i uloženo u hrvatske bolnice, naglasio je Kujundžić.  Napomenuo je kako trenutno u Hrvatskoj radi 15.300 liječnika i 31.000 medicinska sestra, što je nešto više nego 2015. Prosjek liječnika u Europskoj uniji na 100.000 stanovnika je 350, a u Hrvatskoj je 340, poručio je Kujundžić pozvavši da se stanje u zdravstvu ne dramatizira. 

U vezi s plaćama, 2015. godine djelatnik sa srednjom stručnom spremom imao je 5.800 kn s noćnim dežurstvima, a sada je 6.700 kn. Oni s višom i visokom stručnom spremom imali su 6.500 kn, a sada 7.300. Sada medicinske sestre i liječnici imaju božićnice i regrese. Ukinuli ste im to. Da je ostao tadašnji ministar vjerojatno bi ukinuo i Božić, rekao je Kujundžić.

Izjavio je i da je Mirando Mrsić napravio najsramniji čin u povijesti svjetske medicine jer je, kako kaže, ukinuo mogućnost da liječnici budu reprezentativni. Dodaje da su postali subjekt koji ne može pregovarati.

Na govor premijera uslijedilo je 13 replika, a na govor ministra 10.

Strenja Linić kazala je da je ministar bio odgovoran za pripremu, predlaganje i provođenje reforme zdravstvenog sustava, a da ju nije ni započeo.

– Propustio je strateški upravljati sustavom, kao što je propustio oformiti kvalitetan tim koji je u stanju isplanirati i provoditi dugoročno kvalitetan razvoj zdravstvenog sustava. Propustio je pravodobno donijeti i zakon o zdravstvenom osiguranju. Propustio je osnažiti i primarnu zdravstvenu zaštitu, preustrojiti bolnički sustav, racionalizirati zdravstveni sustav, financijski stabilizirati sustav, predložiti model dugoročnog rješavanja financijskih obveza prema veledrogerijama i drugim dobavljačima zbog čega rast dugova bolnica i zdravstvenog sustava ozbiljno prijeti urušavanju sustava, izjavila je među ostalim Strenja Linić.

Božo Petrov (Most) rekao je da su prije godinu dana na istu temu premijer Andrej Plenković i ministar Milan Kujundžić govorili kako je u sektoru zdravstva sve u redu, da će biti još bolje. Potom je pet mjeseci iza toga izvješće EK-a poslalo da je “sustav zdravstvene zaštite i dalje izvor rizika za javne financije, dugovi bolnica su ogromni i mjere se u milijardama. Zdravstveni su ishodi uglavnom ispod prosjeka EU-a, a struktura sustava nije dovoljno usklađena s potrebama stanovništva”.

Uslijedile su replike među ostalima i Peđe GrbinaNikole GrmojeSiniše Hajdaša Dončića, Marka Sladoljeva, Slavena Dobrovića, Željka Jovanovića, Roberta Podolnjaka.

Romana Jerković 
(SDP)kazala je “da se umjesto suštinskih i strateških promjena u saborsku proceduru šalju nedorečeni i konfuzni zakoni, koji su u koječemu kontradiktorni pa i diskriminirajući. Odlučili ste se za nekakva parcijalna rješenja koji stvaraju novi kaos i financijske dubioze”.

Željko Reiner (HDZ) rekao je da svatko ima pravo na zdravstvenu zaštitu, ali u skladu sa zakonom. Govoreći o tome da države imaju problema s održivim zdravstvom, upitao je Strenju Linić koje su to države riješile, a ona mu je potom odgovorila da su to npr. Danska, Slovačka, Rumunjska.

Odgovarajući na primjedbe klubova zastupnika Kujundžić je kazao da u Hrvatskoj doista postoji problem u vezi s pojavnošću karcinoma.

– Zato je ova Vlada napravila nacionalni program protiv raka. Do kraja godine ćemo ga donijeti. Već sada imamo bolje ishode liječenja karcinoma dojke. Isto tako počet će screening program karcinoma pluća, kazao je Kujundžić i objasnio što se događa s programom koji se odnosio na preveniranje karcinoma cerviksa.

Izjavio je i da su nabavljena tri linearna akceleratora i gama knife.

Govoreći o smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti kazao je da je pojavnost toga u Hrvatskoj velika. “U vezi s dobivanjem stenta unutar jednog sata Hrvatska je jedna od najbolje organiziranih država”, kazao je.

Za što sve Kujundžića proziva oporba

Prije ljetne ustavne stanke podnijeli su zahtjev, inzistirajući da se sazove izvanredna sjednica Sabora, no to im nije pošlo za rukom jer je Ustavni sud ocijenio da petina zastupnika nije ovlašteni predlagatelj izvanredne sjednice u vrijeme stanke.

Oporba proziva Kujundžića da u tri godine mandata nije ni započeo reformu zdravstvenog sustava te da je propustio strateški upravljati sustavom i pravodobno donijeti Zakon o zdravstvenom osiguranju i osigurati njegovu provedbu. Optužuju ga i da nije osnažio primarnu zdravstvenu zaštitu, te preustrojio i financijski stabilizirao sustav.

Oporba ga proziva i za izostanak upravljanja ljudskim resursima što je dovelo do odljeva zdravstvenog kadra, te zatvaranja pojedinih bolničkih odjela zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara. Također, Kujundžiću predbacuju da je pokušao utjecati na pravosuđe kako bi spriječio donošenje presuda u korist liječnika zbog neisplate prekovremenih sati.

Autor: S.M./HRT/Hina