Prostitucija u Berlinu, Leipzigu, Bangkoku, Madridu i Skopju – rušenje stereotipa o jednom od najtabuiziranijih oblika rada

 Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture i Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka predstavljaju izložbu CODE:RED Rijeka slovenskog umjetnika Tadeja Pogačara. Izložba se otvara u petak 23. kolovoza u 20 sati u galeriji Mali salon.

 Projekt CODE:RED, najistaknutiji projekt slovenskog umjetnika i kustosa Tadeja Pogačara, predstavlja primjer izuzetnog dvadesetogodišnjeg rada koji kritički istražuje život seksualnih radnika. Pogačar kroz umjetnost istražuje seksualni rad i teme koje se uz njega vežu poput viđenja ovih profesija u društvu, crne ekonomije, trgovine ljudima, prava radnika u seksualnoj industriji te ljudskih prava općenito.  Cilj projekta je pokrenuti dijalog, poduprijeti osnaživanje, udruživanje i borbu seksualnih radnika za seksualna, radna i zdravstvena prava. Važan segment ovog istraživanja je prvenstveno rušenje stereotipa o jednom od najtabuiziranijih oblika rada.

 Dovođenje pojmova seksa i rada u vezu i njihovo objedinjavanje u izrazu seksualni rad i dalje je provokativna ideja za mnoge koji ove dvije sfere ljudskog života vide kao međusobno isključive.

CODE:RED je dosad provođen u brojnim gradovima od Venecije i New Yorka pa sve do Madrida i Bangkoka istražujući lokalne specifičnosti seksualnog rada kako bi seksualne radnice povezao s umjetnicima, aktivistima, teoretičarima, umjetničkim institucijama i organizacijama.

 Na izložbi u Malom salonu u Rijeci, ujedno i posljednjoj MMSU-ovoj izložbi u tom prostoru, riječkoj će javnosti prvi puta biti prestavljeni fotografije, video radovi, časopisi, knjige i dokumentacija projekta nastala u Berlinu, Leipzigu, Bangkoku, Madridu i Skopju.

Iz teksta Alenke Gregorič CODE:RED and the Art World

“Pojam seksualni radnik (eng. sex worker, uvršten u Oxfordov Rječnik engleskog jezika) skovala je još 1979./1980. njujorška umjetnica, redateljica, aktivistica i seksualna radnica Carol Leigh. U početku vezan samo za performanse, članke, diskusije i druge oblike aktivističkog rada u području zagovaranja prava seksualnih radnika/ca, izraz seksualni rad popularizirao se zahvaljujući knjizi Sex Work: Writings by Women in the Sex Industry (Seksualni rad: zapisi žena iz seksualne industrije) objavljenoj 1987. Nakon toga ovaj izraz ulazi u znanstveni diskurs i usvajaju ga nevladine organizacije, radnički pokreti, ali državna i međunarodna tijela poput Svjetske zdravstvene organizacije. Od samog početka, međutim, nailazi na negativne reakcije i protivljenja te i dan danas ostaje sporan termin jer, prema mišljenju kritičara, ujedinjuje dva posve nepomirljiva pojma.

Naime, riječ „rad“ trebala bi označavati aktivnost koja proizvodi dobit, ima svoj krajnji proizvod i obavlja se na „normalnom“, konvencionalnom radnom mjestu, unutar radnog vremena; donosi novac i sredstva za život, čovjeku daje određeni status i prestiž te igra važnu ulogu u izgradnji pojedinčevog identiteta. S druge strane, seks se smatra relaksacijom od posla, svakodnevnih briga i stvaranja dobiti ili proizvoda; seks nije ništa drugo nego užitak koji ne zahtijeva posebno mjesto, opremu ili radno vrijeme. Seks nije tema o kojoj se raspravlja u javnosti i stoga ne može biti stvar statusa ili prestiža. Dovođenje pojmova seksa i rada u vezu i njihovo objedinjavanje u izrazu seksualni rad i dalje je provokativna ideja za mnoge koji ove dvije sfere ljudskog života vide kao međusobno isključive i koji se boje da će taj spoj promijeniti naše razumijevanje i rada i seksa.

Prezentacija i reprezentacija tema vezanih za seksualni rad, viđenja ovih profesija u društvu, prava radnika u seksualnoj industriji, njihove taktike i načini samoorganizacije te ljudska prava općenito pitanja su koje Pogačar istražuje, analizira i komentira kroz sustav umjetnosti još od samih početaka projekta. Upravo ovu vezu između umjetnosti i marginalnih skupina hvali Melissa Ditmore, aktivistica, spisateljica i urednica nekoliko publikacija o seksualnom radu i seksualnoj industriji, kada kaže: „Pogačarov rad unosi aktivizam seksualnog radnika/ce u umjetnost, koja nudi pristupačniji put k široj publici nego što to čini politički aktivizam. Štoviše, ovaj projekt unosi umjetnost u seksualni rad. Kad umjetnost i seksualni rad stupe u interakciju, utječu jedno na drugo.“

Izložba ostaje otvorena do 13.9.2019., a može se razgledati u radno vrijeme Malog salona od 11 do 20 sati, od utorka do nedjelje. Izložba je ostvarena u suradnji s Galerijom P74i i MGML – Mestnom galerijom Ljubljana.

Nela Simić