Sa zmajskom hrabrošću i s Taborom u oku pozivam Vas da nam se pridružite ove subote, 24. kolovoza 2019. na drugome izdanju LegendFesta u Dvoru Veliki Tabor

Počet ćemo program u 17:30 sati, a završiti oko 23:00 sata spaljivanjem velikog zmaja umjetnički kreiranog od strane slama-land artista Nikole Fallera.

Što će još ponuditi ovaj jedinstveni festival narodnih priča, legendi i mitova Krapinsko-zagorske županije – provjerite u privitku u kojem vam šaljem i objašnjenje zašto smo baš ZMAJA uzeli kao temu Festivala.

Manifestaciju organiziraju Udruga Val kulture iz Zagreba i Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor,  TZ područja Kumrovec, Desinić i Zagorska sela, a sve uz potporu Krapinsko-zagorske županije, općine Desinić i TZ Krapinsko-zagorske županije.

Vrijednost projekta prepoznali su i dodatno ga financijski podržali i Croatia osiguranje, GH Inženjering i Vetropack!

Osjećajte se dobrodošli i nadam se kako ćemo se vidjeti u subotu!

Ivor Zidarić

Što ćete doživjeti na LegendFestu 2019.

Zmaj, to očaravajuće nadnaravno biće bit će glavna tema ovogodišnjeg LegendFesta u Velikom Taboru, drugog po redu festivala narodnih priča, legendi i mitova Hrvatske. U terminu od 17 do 23 sata, 24. kolovoza 2019. u Dvoru Veliki Tabor i oko njega ispreplitat će se, putem različitih vrsta umjetnosti, zmajske teme. Zašto baš zmaj?

Na temelju rekonstruiranih indoeuropskih, a posebice praslavenskih svetih tekstova, njihovih fragmenata, koji pripovijedaju o kozmičkome sukobu (agon) između Gromovnika (Indra, Perun) i Zmije/Zmaja (Vrtra/Vala, Volos/Veles), moguće je analizirati mnogobrojne „priče“ o zmajevima koje su zabilježene u Hrvatskome zagorju. Također, zmaj je, kao dio ikonografije vezane uz sv. Jurja, sveca čiji se blagdan, Jurjevo slavi kao Dan županije Krapinsko-zagorske, a isti je svetac neizbježan i u Desiniću, mjestu nad kojim bdije Veliki Tabor.

Glazba, ples, kazalište, fotografija, predavanja, izložbe, radionice za djecu i odrasle – sve to čini LegendFest multimedijalnim i interaktivnim spojem prostora, vremena i stila.

Što biste mogli doživjeti na LegendFestu u Velikom Taboru, vi i vaša djeca?

Upoznat ćete te, kroz predavanje i projekcije, sa simbolikom i značajem zmajeva u narodnim pričama, gledat ćete predstave u kojima se junaci susreću sa zmajevima, kročit ćete kroz Veliki Tabor lica oslikanih zmajskim simbolima, otiskivat ćete vlastite zmajske tragove, pronalaziti zmajska jaja, jesti zmajske odreske, izrađivati leteće zmajeve, pjevati s Jelenom Radan i grupom Meritas, u društvu zmaja od drveta, zmaja od pjene i zmaja od slame. Ako ostanete u Dvoru dovoljno dugo, vidjet ćete i kako vatra guta upravo onog zmaja koji vatru riga. I to nije sve! Za cjeloviti doživljaj uputite se u Veliki Tabor, 24. kolovoza 2019. na drugi LegendFest.

ZAŠTO ZMAJ ZA LEGENDFEST 2019.?

Vjera u nadnaravno i nadnaravna bića provlači se kroz hrvatsku seosku tradiciju mnogo stoljeća. Bez obzira na pokrštavanje i rasprostranjenost katoličke vjere, vjerovanja u nadnaravno su ostala prisutna u našim ruralnim područjima, pa tako i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

“Zmaj je vjerojatno najpoznatija ali i najnesretnija fantastična životinja”

(J. L. Borges, Priručnik fantastične zoologije. Knjiga o imaginarnim bićima)

Na temelju rekonstruiranih indoeuropskih, a posebice praslavenskih svetih tekstova, njihovih fragmenata, koji pripovijedaju o kozmičkome sukobu (agon) između Gromovnika (Indra, Perun) i Zmije/Zmaja (Vrtra/Vala, Volos/Veles), moguće je analizirati mnogobrojne „priče“ o zmajevima koje su zabilježene u Hrvatskome zagorju.

Također, zmaj je, kao dio ikonografije vezane uz sv. Jurja, sveca čiji se blagdan, Jurjevo slavi kao Dan županije Krapinsko-zagorske.

Temeljem Statuta Krapinsko-zagorske županije nebeski zaštitnik Krapinsko-zagorske županije je Majka Božja Snježna Belec, a Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu u Krapini glavno je svetište Županije. Isto tako, temeljem Statuta Krapinsko-zagorske županije: »Blagdan Sv. Jurja praznik je Krapinsko-zagorske županije koji se prigodno obilježava svake godine kao Dan Županije.« pa se i dan 23.travnja,  obilježava sa kao dan Krapinsko-zagorske županije.

Sveti Juraj zaštitnik je općina Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica i Hum na Sutli.

Osim toga, na brdu iznad Jezera Klanječkog stoji crkva svetog Jurja.

LEGENDA govori…

…kako je nekada davno je u Klanječkom jezeru živio strašan sedmeroglavi zmaj kojega nitko nije mogao savladati. Svakoga je dana pojeo nekog čovjeka, a ako u tome ne bi uspio, strašno bi se razbjesnio i počeo uništavati sve pred sobom. Uništavao je tako polja, usjeve i stoku seljacima, pa su ovi odlučili da je bolje da svakoga dana žrtvuju po jednog mještanina, nego da svi umru od gladi. S vremenom je zmaj postao jako izbirljiv i bio bi najmirniji ako bi mu seljaci doveli lijepu, mladu djevojku. Tako je jednog dana došao red i na najljepšu djevojku u selu, kćer uglednog, seoskog gazde kojega su svi u kraju oko jezera slušali. Želeći pomoći gazdi i njegovoj lijepoj kćeri, mještani su odlučili prevariti zmaja i ponuditi mu neku drugu djevojku iz sela. No, lijepa djevojka na koju je bio red je to odbila jer nije željela da netko drugi strada umjesto nje. Odlučno je krenula put jezera. Na putu prema zmaju je srela mladog junaka Jurja koji se tu slučajno zatekao. Bio je poznat po svojoj hrabrosti, plemenitosti i oštroj sablji. Kad je Juraj ugledao uplakanu djevojku, upitao ju je što se dogodilo. Ona mu je ispričala sve o strašnom i nemilosrdnom zmaju iz jezera koji svakoga dana ugrabi po jednog mještanina, a u posljednje vrijeme ne želi jesti ništa drugo osim mladih djevojaka, pa je tako došao i na nju red. Juraj je hrabrio djevojku pa su skupa krenuli prema jezeru. Kad je zmaj ugledao Juraja, razbjesnio se i počeo rigati vatru iz svih sedam glava i udarati repom po vodi, stvarajući velike valove. Ali, Juraj se nije uplašio. Izvukao je svoju, zlatom optočenu sablju i krenuo na zmaja. Borba je trajala sedam sati, a svakog je sata pala po jedna zmajeva glava. Kad je Juraj savladao zmaja, zmaj je potonuo i nestao u dubinama jezera. S njime je nestala i nesreća stanovnika u kraju oko Klanječkoga jezera.

Zaustavimo se ukratko na etimologiji riječi zmaj, odnosno verziji – pozoj, pozojak – koja se susreće u Međimurju, Prekomurju, Podravini, Hrvatskom zagorju i Prigorju, kao i u Slovenaca. Akademijin Rječnik riječ  pozoj određuje i kao zmaj i kao aždaja, te ne radi razliku između zmaja i aždaje kao što to čini neki autori.

Nadalje, etimologiju navedene riječi Akademijin Rječnik tumači od po-zoj; “drugi je dio od korijena, koji je u glag. zinuti, zijevati” te navodi i riječ pozojica (ženski pozoj), za koju nadalje bilježi da je zapisana samo u Belostenčevu rječ niku Gazophylacium (1740.) – dracaena (Rječnik… 1935:325). U ivanečkom kraju (Hrvatsko zagorje) pored riječi pozoj bila je u uporabi i riječ pojzija.

Jurjevski ophodi sa zelenim Jurjem poznati su samo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (uglavnom kajkavskoj) i u sjeveroistč noj panonskoj Sloveniji .

Spomenimo da su podravski Hrvati u Mađarskoj (prema zabilježenim predajama) vjerovali da od staroga soma postaje šarkanj, koji pored toga  što označava zmaja označava i debelu zmiju koja donosi led. Prezime Šarkanj bilježi se u gradu Zlataru, odnosno u mjestu Belec i u Kašini.

Zmaj se povezuje i uz srednji vijek, a nalazimo ga na slikama, pećnjacima, tapiserijama i slično.

U srednjem su vijeku zmajevi često bili simboli napuštanja vjere i izdaje, ali i ljutnje i zavisti, a s vremenom su postali i simbol velikih katastrofa. Također, bili su i simbol neovisnosti, vodstva i snage. Mnogi su zmajevi predstavljali i mudrost; ubijanje zmaja nije samo davalo pristup njegovom blagu, nego je značilo i da je junak savladao i najlukavije od svih stvorenja.

Joseph Campbell je u dokumentarcu Moć mitova (The Power of Myth) zmajeve opisao kao simbol božanskog zato što predstavljaju spoj Neba i Zemlje: obličje zmije (zemlja) i ptice (zrak, nebo).

„Zmajevi su postojali…“ kaže etnolog dr. Vitomir Belaj s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, te dodaje uz osmijeh “…samo u bajkama!“

Riječ “zmaj” je muški oblik riječi “zmija”. Engleski “dragon” i njemački “drache” potječu od grčke riječi drakon. Zmija nije ugodan zemaljski suputnik, a strah ili nelagoda u prepričavanju se pojačavaju pa zmija raste i dobiva čudne “anatomske” pojedinosti. Zmija doista ima noge, ljudi to znaju odavna. Izreka da netko nešto na sebi skriva “kao zmija noge” potječe od pogleda na kostur zmije. Vide se koščice njezinih udova .

Zmaj je morao biti strašan i velik zmijski mužjak. Bog iz kaosa stvara svijet, a zmija ga kvari.

S kršćanstvom su zmajevi zapravo trebali “nestati”, a žilavo se provlače jer su naši preci pokršteni, ali ne i obraćeni. Europski su zmajevi prizemna ili podzemna bića. Čuvari su zemlje. Grčka riječ “georgos” doslovce znači zemljoradnik, a odatle je i jedan krak mita o svetom Jurju.

U Rusiji, gdje su se najizvornije očuvale stare bajke, zmaj, “skotiji bog”, čuva blaga; ne samo stoku nego doslovce i bogatstva. Priče o zmajevima provlače se kroz povijest, a i u nas ih je podosta.

Borba dobra i zla u pričama o zmajevima, očuvale su se osobito u jugozapadnim rubovima Panonske nizine, Hrvatskom zagorju, Sloveniji i austrijskoj Koruškoj, gdje su zmajevi našli mjesto u grbovima i simbolima gradova.

Najsvježiji mit o zmaju potječe sa zagrebačkog područja. Stariji ljudi iz prigorskih sela Čučerja, Vidovca i Kašine još se sjećaju prepričavanja svojih predaka o zmaju iz jezera u špilji na Medvednici. Govorilo se da je taj zmaj udario repom i prouzročio velik potres s požarom u Zagrebu 1882. Po njima, Zagreb je dobro i prošao: jer da je udarac bio jači, jezero bi i poplavilo grad. 

Slavenski Jarilo ili Juri junak je pretkršćanskih bajki. Mnogo je stariji od novozavjetnog arkanđela Mihovila i svetog Jurja, koji također ubijaju zmaja.

Slavenske priče o svetom Jurju, pokazuje se, starije su i od Veda jer se u tim pričama još ne razabire koncept dobra i zla. Zmaj je uvijek na suprotnoj strani od Gromovnika, a u Makedoniji on čak i pomaže svetom Iliji, kaže profesor Belaj.