Svjetski dan hepatitisa održava se svake godine 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa

Virusni hepatitisi, posebno hepatitis B i C, još uvijek su globalni javnozdravstveni izazov.

Svjetski dan hepatitisa obilježava se na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Procjenjuje se da gotovo 300 milijuna ljudi širom svijeta imaju virusni hepatitis B ili C, a da to niti ne znaju, jer ove bolesti često nemaju vidljive simptome.

Bez pronalaženja nedijagnosticiranih i njihovog povezivanja sa zdravstvenom skrbi, milijuni će biti kronično bolesni i životi će biti izgubljeni.

Aktivnostima povodom Svjetskog dana hepatitisa želi se podsjetiti na važnost svjesnosti o globalnom opterećenju virusnim hepatitisom i pokretanja promjena unaprjeđenja prevencije i liječenja.

Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E.

S virusnim hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije.

Virusi hepatitisa A i E se prenose oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda.

Hepatitis A, koji se naziva još i “zarazna žutica”, tj. bolest “prljavih ruku”, uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, a u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično.

Virusni hepatitisi B i C, prenose se krvlju ili spolnim putem i često imaju blage ili čak nikakve, simptome, ali kad prijeđu u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi oko 325 milijuna ljudi oboljelih od kroničnog hepatitisa B ili C (257 milijuna ljudi od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijun od kroničnog hepatitisa C).

Kronični hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi.

Komplikacije virusnih hepatitisa B i C godišnje uzrokuju smrt oko 1,34 milijuna svjetske populacije, što je usporedivo ili više od broja smrti od HIV/AIDS-a (1 milijun) i tuberkuloze (1,7 milijuna).

U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (manje od 1%).

Učestalost je značajno viša u populacijma koje imaju veći rizik za hepatitis B i C.

Osobe koje injektiraju droge čine glavnu rizičnu skupinu s prevalencijom od 29% do 65% (ovisno o uzroku i dizajnu istraživanja).

Prema procjenama epidemioloških studija, u Hrvatskoj oko 25000 osoba ima kroničnu HBV infekciju, a oko 40000 osoba ima kronični hepatitis C (pozitivno je na anti-HCV protutijela).

Prema podacima registra zaraznih bolesti, u zadnjih pet godina prosječno se prijavi godišnje 120 oboljelih od hepatitisa B i 180 oboljelih od hepatitisa C.

U Hrvatskoj je u prvih pet mjeseci 2019. godine, temeljem prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, od hepatitisa B oboljelo 26 osoba, a od hepatitisa C 74 osobe.

Broj novooboljelih od hepatitisa B je u Hrvatskoj kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u Nacionalni Program cijepljenja.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.

U Republici Hrvatskoj nema prijava hepatitisa D.

Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina i posljednjih se godina godišnje bilježi 5-20 slučajeva, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeta života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije.

U 2017. i 2018. godini zabilježen je povećan broj oboljelih od hepatitisa A kao posljedica međunarodne epidemije hepatitisa A.

Hepatitis E se prijavljuje sporadično, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.

Prevencija uključuje epidemiološko praćenje, edukaciju o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (piercing, tetoviranje), rad s populacijom korisnika droga, uključujući programe smanjenja štete (programi zamjene igala i šprica u populaciji osoba koje injektiraju droge).

U zavodima za javno zdravstvo i organizacijama civilnog društva na petnaestak lokacija u Hrvatskoj djeluju centri za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u kojima je dostupno i testiranje na hepatitis B i C za osobe koje su bile izložene riziku.

Prošle godine izrađen je nacrt Nacionalnog akcijskog plana za prevenciju virusnih hepatitisa, koji ima za cilj doprinijeti postojećim mjerama praćenja, prevencije, dijagnostike i liječenja virusnih hepatitisa.

Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od virusnih hepatitisa.

Uz dostupnost suvremenog liječenja, uključujući dostupnost novih, direktno djelujućih antivirusnih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa C koji su na listi HZZO-a od 2015. godine, poboljšanjem podataka epidemiološkog praćenja, održanjem dobre procijepljenosti stanovništva protiv hepatitisa B, poboljšanjem ranog otkrivanja infekcija, te zajedničkim djelovanjem zdravstvenog sustava, stručnjaka, pacijenata, organizacija civilnog društva i drugih dionika, Hrvatska ima veliku mogućnost uklopiti se u realizaciju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije i eliminirati oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Leave a Reply

Your email address will not be published.