Pronalaženje identiteta i suočavanje s njim, propitivanje vlastitosti u kontekstu suvremenog društvenog sustava, depersonalizacija pojedinca u svijetu ideologije i kapitala, u višegodišnjem je fokusu umjetničkog rada Borislava Božića. Fragmentiranim i nanovo složenim segmentima autorov se portret suprotstavlja simboličkim detaljima odražavajući poziciju njegove vlastitosti
KRITIČAR BIRA
skupna izložba likovne kritičarke Vilme Bartolić
skupna izložba likovne kritičarke Vilme Bartolić
Od 30. 07. Do 16. 08. 2019.Galerija Juraj Klović, Verdijeva 19 b
Pitanje identiteta
Tematiziranje identiteta, istraživanje okolnosti u kojima se identitet manifestira, prikazivanje različitosti njegovih pojavnih oblika fluidna je materija koja omogućava neograničene načine vizualizacije.
Sliku recentnog društva karakterizira nesigurnost i neizvjesnost: ispolitizirana svakodnevica, sveobuhvatni proces povezivanja u vidu globalizacije ulazi u pore društva, virtualni svijet poprima sve veće razmjere, pokazuje tendenciju izmicanja kontroli. U suvremenim okolnostima uloga pojedinca se mijenja: osjećaj nemoći, izgubljenosti i otuđenja sve je učestaliji, a identitet poprima fragilniju notu. U kojoj je mjeri propitivanje i materijaliziranje pitanja identiteta aktualno u vizualnom izražavanju? Je li ono intimne prirode, vezano uz osjećaj pripadnosti, zaštićenosti i sigurnosti? Ili je pak identitet nerazdvojivo povezan s tradicijom i kulturnim nasljeđem? Može li ga se usporediti s introspektivnim dijalogom kojim se problematizira, pronalazi ili utvrđuje identitet. Navedene su misli samo neka od uvodnih pitanja čiji se vizualni odgovor očekivao u vidu reakcije na postavljenu ideju izložbe.
Radove desetorice umjetnika odabranih za izlaganje, moguće je podijeliti u nekoliko manjih tematskih skupina. Vizualna manifestacija identiteta varijacijama i mutacijama ljudskog lika jedna je od najdosljednijih i najdirektnijih iskaza teme. Koristeći se različitim likovnim pristupima, kolažom, uljem na platnu, fotografijom, radovi progovaraju o osobnoj percepciji identiteta.
Pronalaženje identiteta i suočavanje s njim, propitivanje vlastitosti u kontekstu suvremenog društvenog sustava, depersonalizacija pojedinca u svijetu ideologije i kapitala, u višegodišnjem je fokusu umjetničkog rada Borislava Božića. Fragmentiranim i nanovo složenim segmentima autorov se portret suprotstavlja simboličkim detaljima odražavajući poziciju njegove vlastitosti.
Fotografija Izabele Peculić, znakovitog naslova Skrivena ljepota propasti, u središte postavlja motiv iz autoričine neposredne okoline: jedan od brojnih napuštenih i praznih objekata koji svjedoči o sudbini kvarta, grada, države… Prizor u danoj kompoziciji odiše likovnim skladom i smirenošću suprotstavljajući se značenjskoj slici i realnosti.
Bavljenje tjelesnim identitetom kroz istraživanje ženske subjektivnosti i njezine fizičke reprezentacije reflektira se studijama tijela Andree Kršul. Autorica tradicionalnim medijem ulja na platnu istražuje granicu subjekta i identiteta koji je u pravilu vezan uz poimanje ženskog tijela.
Progovaranje o identitetu odabirom motiva vezanih uz tradiciju i kulturu, baštinu, materijalnu ili prirodnu, čini drugu tematsku skupinu izloženih radova.
Serija radovaSilvane Konjevode, opisna naslova Hrvatska narodna nošnja što se šareni u gori zelenoj, identitet transferira kolažiranim detaljima aludirajući na folklorne momente tijesno vezane uz pitanja pripadnosti. Identificiranje s industrijskom baštinom, žaljenje radi njena rapidna propadanja, korištenje baštine kako bi otkrili, sačuvali i dalje prenosili svoj identitet, slikama intenzivnog kolorita, u suprotnosti sa sumornošću realne situacije, prikazuje Mirjana Marušić Gorska. Baštinom kao pitanjem identiteta bavi se Tanja Pećanić koja predmet zanimanja usmjerava na apstrahirane prikaze Savudrijske vale gdje je prirodna prepoznatljivost zamijenjena ispolitiziranom inačicom. Želimir Hladnik skulpturom Spartakusov malj, vežući se uz seriju radova koje zadiru u područje antike, propituje osobni identitet umjetnika i njegovu poziciju u današnjem društvu.
Identitet se nerijetko odražava u obliku prepoznatljivosti umjetničkog rada, vizualnog izričaja pojedinog umjetnika, bilo da se radi o istraživanju energije kroz studije spektra boje čime se dugi niz godina bavi Miljenka Šepić, osebujnom spajanju crteža i slike u radovima Dražena Filipovića Pegle ili istraživanju granice grafičkog medija, u slučaju Branka Lenića. Njihov je likovni jezik u službi potpisa autora, a identitet je sam umjetnik kao takav.
Vilma Bartolić
Na izložbi sudjeluju: Borislav Božić, Dražen Filipović Pegla, Želimir Hladnik, Silvana Konjevoda, Andrea Kršul, Branko Lenić, Mirjana Marušić Gorska, Izabela Peculić, Tanja Pećanić, Miljenka Šepić
