U Hrvatskoj socijalni radnik skrbi za 6 puta više korisnika uz lošije mogućnosti nego što je to u EU

Akademija Art

Prema europskim normama jedan socijalni radnik trebao bi se skrbiti za najviše 50 korisnika, ali u Hrvatskoj se nerijetko brinu za više od tri stotine

Je li se trebala dogoditi tragedija poput one u Đakovu da bi sustav napokon počeo funkcionirati? Pitaju se to i djelatnice Centra za socijalnu skrb u Grubišnom Polju s kojima je ekipa HRT-a provela radni dan. 

Prijetnju smrću Antonija je doživjela prije dvije godine.

– Doslovno prijetnja smrću. Bilo je ukidanje jednog prava, bila je prijetnja, zvali smo policiju, to se procesuiralo, osoba je sad na uvjetnoj – i to je to, rekla je Antonija Turkalj, Centar za socijalnu skrb Grubišno Polje.

Na Odjelu za novčane naknade Antonija skrbi za više od 350 korisnika, među kojima je i onaj koji joj je prijetio. 

– Bojite se naravno, ali morate se opet vratiti na ovo radno mjesto i raditi. Ta osoba vam se vrati, radite s njom i dalje. Bojim se da smo nekako oguglali na to, već nam je to kao dobar dan. Na žalost, istaknula je Turkalj.

Odjel za djecu, mladež i obitelj – najosjetljiviji je. Psihologinja Kristina u 14 godina rada doživjela je mnoge prijetnje – neke je prijavila, neke ne.

– Naše procjene su jako važne za neke promjene u njihovim obiteljskim odnosima. Pokušavamo uvijek djelovati savjetodavno. Naravno, u skladu s ovlastima moramo ići i na onaj dio restrikcije, naglašava Kristina Kanis-Uldrijan, Centar za socijalnu skrb Grubišno Polje.

Najvažniji dio rada socijalnih radnika je odlazak na teren, ali neugodnosti ondje nisu rijetkost.

– Ovisno o tome je li pravo priznato ili nije, o čemu naravno ne odlučujem ja nego radim po propisima po kojima moram raditi. Neki ljudi shvaćaju zašto neko pravo ne mogu ostvariti, drugi ne pa onda svu krivnju prebacuju na nas, ističe Matija Renić, Centar za socijalnu skrb Grubišno Polje.

Velik broj korisnika koje moraju obići na terenu, veoma malo vremena i mnogo administracije – ne olakšavaju im posao. Matija, koja je radila i u Njemačkoj, kaže da je ondje lakše biti socijalni radnik.

– Moram reći da je rad socijalnog radnika u Njemačkoj puno drukčiji nego tu. Kao prvo oni se uopće ne bave socijalnim naknadama, doplatcima, invalidninama, oni imaju puno manje korisnika i mogu puno više vremena posvetiti svakom korisniku i kvalitetno raditi s njim, isiče Renić. 

Tragedija iz Đakova sve ih je potresla pa upozoravaju one koje su prijetnje smrću i same doživjele da bi im status službene osobe puno pomogao.

– Moći ćemo procesuirati verbalne i fizičke nasrtaje na socijalne radnike korisnika iz sustava socijalne skrbi kada do njih dođe, moći ćemo lakše ostvariti neka prava, ostvariti naknadu štete u takvim postupcima, govori Sabina Svat, v.d. ravnatelja Centra za socijalnu skrb Grubišno Polje.

Usto, socijalni radnici i radnice podsjećaju na ono što mnogi zaboravljaju – pravilnike i zakone – ne pišu, ali moraju ih poštovati.

Autorice: Danijela Hegediš, Suzana Balen / HRT

Person, Man, People, Portrait, View, Eyes, Girl, Woman
slika Alexandra Haynak, Pixabay

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Next Post

Obavljen ždrijeb Umaga

Goran Ivanišević je, umjesto na finalu Wimbledona, gdje je u prvom tjednu savjetovao Novaka Đokovića, u Umagu, gdje je danas odigrao revijalni dvoboj s Goranom Prpićem uoči početka 30. izdanja ATP turnira […]