Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak bila je gošća emisije Nedjeljom u 2. Ima li šanse da djeca ubuduće manje uče, a postanu obrazovanija ili je to paradoks? Što ćemo s vječno spornom lektirom i potplaćenim profesorima? Kakvi su odnosi u vladajućoj koaliciji, neka su od pitanja na koja je odgovarala. Da interes za temu postoji, dokazuje i preko 500 pitanja za ministricu, postavljenih na Facebook stranici emisije “Nedjeljom u 2”

Govoreći o školi u koju će hrvatska djeca ići, ministrica je rekla da je naglasak na tome da više ne uče toliko napamet, nego da se s njima radi na istraživanjima, problemima, da krenu od nečega što im je poznato, kazala je.

– Primjerice Priroda i društvo, odnosno Priroda u petome razredu – više neće krenuti sa svemirom i svijetom, što je, priznat ćete, dosta apstraktno djeci u petom razredu, nego od zavičaja. Znači moja županija, Hrvatska, što me okružuje, i onda postavljanje pitanja. Zatim u matematici, ako želimo povezati s geografijom, kad radimo postotke i udjele, idemo to povezati grafički, dakle da djeca razmišljaju izvan okvira. Ili ako govorimo o hrvatskom jeziku, ne da uče napamet životopis nekog pisca, pjesnika, nego da možda upriliče igrokaz i na neki način daju svoje kritičko promišljanje, da nauče postavljati pitanja. I da znaju razliku između onoga kada odgovore s činjenicama, argumentima i kada daju svoje mišljenje – pojasnila je.

Na pitanje zašto se neki profesori onda javljaju sa suprotnim doživljajem, pa između ostalog kažu da je u nekim predmetima došlo do povećanja gradiva, odgovara:

– To vam je sad ta razlika između subjektivnog dojma i činjenica. Što kažu činjenice? Ako napravite neko istraživanje među onima koji su taj kurikulum provodili ili su prošli edukaciju vezanu uz to, a imamo rezultate iz Škole za život, 1300 ljudi je odgovaralo na ovakva pitanja, a imamo i rezultate s edukacije za one koji su detaljno prolazili kurikulum, oni kažu da je kurikulum reduciran. Ali nije samo stvar u tome što piše sadržajno, nego način na koji se to radi – rekla je.

Neki nastavnici kažu i da je u petom razredu ubačeno gradivo iz šestog, sedmog i osmog razreda, na što Divjak odgovara da su se sadržaji i način rada koji su na snazi bili 25 godina – promijenili. Ponavlja da se radi na suvremenijem pristupu baziranom na promišljanju, postavljanju pitanja, radu u grupi. 

Zamjeraju joj da se priklonila parcijalnom, a ne cjelovitom rješenju kurikularne reforme. 

– Što bi zapravo cjelovitost ovdje značila? – odgovara protupitanjem ministrica i dodaje da je 2015. godine “nešto samo zamišljeno, bez podloge i sredstava, da se možda može provesti u nekoj fiktivnoj državi, a teško u jednoj Hrvatskoj”.

Škola u Oklaju se raspada

U emisiji Nedjeljom u 2, u kojoj je gostovala ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, pokazano je u kakvim uvjetima rade učenici i nastavnici osnovne škole u Oklaju. Zgrada se gotovo raspada, a zidove prekriva plijesan zbog vlage i krova koji prokišnjava.

– Kad su kiše, u hodniku sportske dvorane se ne smije paliti svjetlo zbog opasnosti od strujnog udara jer su instalacije natopljene. Ne znam uopće kako inspekcije dozvoljavaju rad u takvim uvjetima, kaže jedan roditelj. 

Oko 250.000 kuna, koliko će Šibensko-kninska županija platiti sanaciju, teško da će riješiti problem. Ipak, i Ministarstvo može pomoći. Tko je odgovoran, ministrica Blaženka Divjak ne dvoji. 

Krivi su, kazala je –  županije i gradovi koji su osnivači i koji godišnje u svoje proračune samo za škole, za minimalni standard, dobivaju 1,4 milijarde kuna. “Ako problem neće riješiti županija, ako oni pokažu da nemaju sredstava kraj svega što su dobili – to moraju reći. Mi ćemo uskočiti, poručila je.

U Oklaju se sada mogu samo nadati da će u novu školsku godinu u obnovljenoj, suhoj zgradi. Autor: Boris Kanazir/Ana Bralić/HRT

Ministrica se dotaknula i sustava ocjenjivanja. U cjelovitoj kurikularnoj reformi bila je predviđena kombinacija vanjskog i školskog vrednovanja, ministrica kaže kako nije istina da je vanjsko vrednovanje izbačeno, nego se ono vrši kroz maturu i nacionalne ispite. Kazala je i da Škola za život neće ukinuti opći prosjek ocjena te da je ideja da učitelj autonomno prema kriterijima zna dobro vrednovati učenika.

Komentirala je i slučaj profesora Marka Šolića koji je dobio opomenu pred otkaz jer nije zadovoljan programom koji učenici imaju pri odlasku u Vukovar, što je prokomentirao na svom Facebook profilu.

– Tu su dvije stvari. Prvo, mislim da ne smijemo uvoditi verbalni delikt ni na koji način u naš prostor. Druga je stvar da škola ima etički kodeks i treba vidjeti je li to u skladu sa zakonskom regulativom – rekla je.

Na pitanje je li kažnjen opravdano ili ne, odgovorila je: “Nemam pojma”. Mora se provjeriti zakonska osnova za to, dodala je pa pojasnila na primjeru:

– Kada ste ministrica, možete iznositi mišljenje koje je vaše, ali kada su ovakvi pojedinačni slučajevi u pitanju, morate biti sigurni što govorite. 

Kratko je prokomentirala i medijske napade zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kazavši kako još uvijek ne zna razloge za to. 

– Ta vrsta napada, ta vrsta retorike, primitivizam, balkanski način govora, seksizam, možda se od toga mogu obraniti jer sam zrela osoba, ali prenositi takvu poruku mladim generacijama je loše – zaključila je.  Autor: D.M./HRT

Leave a Reply

Your email address will not be published.