HRVATI IZ VOJVODINE IZAZVALI ODUŠEVLJENJE I BURU EMOCIJA |

Dodjelom priznanja i predstavljanjem zbornika Stolačko kulturno proljeće sinoć je u Stocu završila i istoimena manifestacija

Kao i večer ranije, Biskupijski centar Sarsenterum bio je premalen za sve koji su željeli nazočiti ovom događanju. Večer su himnom hrvatskoga naroda otvorile dame iz Vidoštačke Kraljice, nakon čega se nazočnima obratio glavni urednik Zbornika gospodin Željko Raguž. U maniri vrsnog povjesničara i vještog govornika predstavio je sedamnaesti broj Stolačkog kulturnog proljeća s naglaskom, naravno, na dio tematski vezan za radove Hrvata iz Vojvodine. Naglasio je vrijednost kontakata s našim narodom iste ili slične sudbine, stavivši ih pod zajednički nazivnik „Hrvati s periferije“. „Problemi s kojima žive Hrvati u Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori kao što su kontinuirano opadanje broja Hrvata, identitetska pitanja, asimilacija, dijelom su i problemi s kojima se suočavaju Hrvati u Bosni i Hercegovini, te kao takvi mogu poslužiti kao dobar primjer za realiziranje konkretnih politika u Bosni i Hercegovini radi njihovog pozitivnog rješenja“, naglasio je, između ostalog, Raguž. Zahvalio je, kao i uvijek, svim gostima i suradnicima na podršci koju pri uređivanju Zbornika ima.

STOLAČKO KULTURNO PROLJEĆE – ovdje pogledajte ZBORNIK!

Voditeljica Tina Laco najavila je glazbeni predah uz Vidoštačku Kraljicu čije su članice, spretno odabravši pjesmu, izazvale bujicu emocija kod sljedećeg predstavljača Darke Baštovanovića. Na spomen Dunava jedva je potisnuo emocije. Baštovanović je također istaknuo važnost suradnje s Hrvatima ne samo iz Hrvatske, već na poseban način upravo onih izvan Domovine. Potom je predstavio koncept po kojem su radovi u Zborniku podijeljeni na tri tematske cjeline – povijesnu, kulturnu te društveno-političku. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini gospodin Tomislav Žigmanov bio je treći i posljednji predstavljač koji je ponovno osjetio potrebu zahvaliti predsjedniku Matice hrvatske Stolac dr. Mladenu Boškoviću, ali i Ljubi Krmeku s kojim je uspostavio prve kontakte vezane za gostovanje kao i dostavljanje materijala za Zbornik. Govorio je o izazovima i naporima s kojima se susreću u domicijelnoj državi naglasivši kako je gostovanje u Stocu zapravo prvo takvo reprezentativno predstavljanje na prostorima Bosne i Hercegovine. Vjerujem da je svim nazočnim, baš kao i meni, ”servirano” toliko novih informacija i istina o kojima do ovog Zbornika nismo imali priliku nigdje ni čuti ni čitati. Držim, stoga, ovu večer predragocjenim iskustvom. Svoje izlaganje gospodin Žigmanov završio je tako jednostavnom a predivnom zahvalom: „Hvala svima na svemu!“ Možemo im samo uzvratiti tim istim riječima!

Drugi dio večeri bio je rezerviran za dobitnike priznanja koji su svojim djelovanjem zadužili Stolac i Maticu hrvatsku. Riječ je o prof. dr. Miroslavu Palameti i gospodinu Miri Ragužu. Duboko dirnuti gestom kratko su se obratili nazočnima uz zahvalu za uručena priznanja i činjenici što se sve dogodilo u ”probranom društvu”. Kraljice su na samom kraju još jednom potvrdile da to uistinu jesu te je „Stolačko kulturno proljeće“ u najljepšem mogućem ozračju i zvanično zatvoreno. Druženje se nastavilo uz razgovore, dogovore, zahvale, razmjene knjiga, uz trešnje i crkvena zvona koja su se odnekud prigodno i veličanstveno začula.

Marijana Krmek