ŠEKS ‘Došlo je do potpune zbrke u državnim blagdanima’

Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u četvrtak je podržao inicijativu premijera Andreja Plenkovića da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja te ocijenio da je došlo do potpune zbrke u državnim blagdanima.

“Osobno podržavam tu inicijativu. Godine 2001. nesretno je i nespretno došlo do potpune zbrke u državnim blagdanima tako da građani ni dan danas ne znaju što je važnije. Nastala je zbrka i mislim da to treba vratiti na startnu poziciju”, poručio je Šeks.

Podsjetio je da je datum 30. svibnja uzet kao Dan državnosti zbog toga što je na taj dan konstituiran prvi demokratski višestranački parlament, odnosno prvi Hrvatski sabor, koji je donio ključne državotvorne odluke poput prvog hrvatskog “Božićnog” Ustava, odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatske od 25. lipnja i odluke o raskidu svih državnopravnih sveza s republikama bivše SFRJ.

“Mislim da sjećanje na taj datum, na razloge zašto je 30. svibnja bio utvrđen kao Dan državnosti, treba vratiti. To je ostalo u srcima i sjećanju hrvatskog naroda”, ocijenio je.

Sadašnji blagdani mogu se razriješiti promjenom zakona, a Šeks je poručio da treba odlučiti i što će biti sa sadašnjim Danom državnosti koji je 25. lipnja i Danom neovisnosti (8. listopada) te ocijenio da im treba naći zajednički nazivnik i dodao da ti blagdani mogu biti spomendani.

Što se tiče odluke o promjeni datuma iz 2001. godine, Šeks je ocijenio da je riječ o “nesretnoj odluci” koju je inicirao pokojni Ivo Škrabalo (HSLS), a SDP prihvatio. Njihovu motivaciju Šeks vidi u želji za promjenom ključnih datuma i odluka koje je donio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

“Kasnije su se mnogi od njih pokajali što su išli u te izmjene i do čega je dovelo”, ocijenio je Šeks.

U povodu Dana Hrvatskog sabora, njegov predsjednik Gordan Jandroković istaknuo je u četvrtak na prigodnoj svečanosti kako je 30. svibnja 1990. bio povijesna prekretnica kada je konstituiran prvi Hrvatski sabor izabran na demokratskim, slobodnim i tajnim izborima na kojima je hrvatski narod izabrao svoje istinsko predstavništvo opredijelivši se za slobodu i demokraciju.

Nošeni višestoljetnom težnjom za vlastitom državom i na valu dubokih promjena na europskom kontinentu, hrvatski narod bez straha je progovorio opredijelivši se za slobodu i demokraciju, rekao je Jandroković u Saboru.

Tamo su se okupili bivši predsjednici Sabora, predstavnici zakonodavne, izvršne, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, i sudbene vlasti, gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, oružanih snaga, sindikata,vjerskih zajednica i drugi.

Stožerno mjesto narodnog predstavništva

Nakon dugo vremena tog su dana u sabornicu ušli izabrani narodni predstavnici s različitim programima i idejama, ali s dobrom voljom da zajedno traže rješenja za boljitak hrvatskog naroda i grade društvo na zdravim temeljima pravednosti, jednakosti istine i slobode.

Također i da vrate značenje Hrvatskom saboru koje je imao tijekom duge povijesti hrvatskog naroda i države – ulogu stožernog mjesta u kojem se očituju “opstojnost, samosvojnost i samoodređenje“, narodnog predstavništva koji čuva suverenitet i štiti interese hrvatskoga naroda, nositelja pravnog poretka, jamstva sloboda i prava građana te općeg civilizacijskog napretka. I mjesta u kojem su se događala sva važnija zbivanja u političkom i kulturnom životu, istaknuo je Jandroković.

Dodao je kako nam te povijesne značajke Sabora ostaju u trajno nasljeđe kao podsjetnik na ulogu Sabora kao istinskog političkog i misaonog predstavništva hrvatskog naroda, s uvijek izraženom jakom nacionalnom i državnopravnom svijesti.

Sazrelo vrijeme da se Dan državnosti vrati 30. svibnja

Konstituiranjem višestranačkog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine ponovno je rođena hrvatska država, a hrvatskom narodu vraćeni ponos i dostojanstvo, naglasio je Jandroković. I zato je taj datum prvobitno izabran od tadašnjeg vodstva da “ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti”Danas je, uvjeren sam, sazrio trenutak da ponovo, slijedeći osjećaje hrvatskih ljudi i njihovu privrženost konačnom stvaranju demokratskog narodnog predstavništva, vratimo obilježavanje ovog datuma kao središnjeg praznika naše domovine – Dana hrvatske državnosti, poručio je. 

Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora istaknuo kako je “Hrvatska je do 30. svibnja 1990. prešla tek kratki dio puta u parlamentarnu demokraciju”.

Povratak europskoj civilizacijskoj tradiciji

To je bio presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i hrvatske države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji, rekao je tada predsjednik Tuđman. Također i da “samo kritičkim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom, svi zajedno možemo pridonijeti blagostanju svog naroda i općem boljitku društva u kojem živimo i djelujemo“.

Te riječi trebaju sve nas koji se bavimo javnom djelatnošću podsjećati na odgovorno, mudro i razborito ponašanje, uz uzajamno poštovanje te prihvaćanje načela rada za opće dobro i interese naših građana i domovine. Ali, i da u svakom izazovu vidimo šansuzapronalazak održivog i trajnog rješenja za daljnji napredak, a nedefetizam, kazao je Jandroković.

Podsjetio je kako je jedna od najvažnijih zadaća zastupnika – rad za opće dobro države i građana. U proteklih dvije i pol godine, radili smo na očuvanju političke stabilnosti te osnaživanju zakonodavnog okvira. Usvajali smo zakonske prijedloge i politike znajući da moramo odgovoriti na zahtjeve, potrebe i brige svih građana i, u konačnici – podići kvalitetu i standard njihova življenja. Do danas, donijeli smo 498 zakonskih rješenja iz mnogih područja života, naveo je Jandroković.

Dodao je kako kako je aktualni saziv postao i najučinkovitiji u proteklih deset godina. Smatra kako ta brojka nije i ne smije biti samo gola statistika, već se mora odražavati i u stvarnom životu.

AUTOR: Hina

Leave a Reply