Nije dovoljno sagledati jedan događaj da se stvori uvid u sve okolnosti i viša slika, a ona se najbolje iskazuje kroz iščitavanje vođenja politike onih, koji se mogućim i nemogućim sredstvima izbore za povjerenje(?) “većine“ u svima dostupnoj(?) demokraciji, osakaćenoj ograničenim opsegom sloboda, koji obično doseže do borbe za osobni interes, ili čuvanje stečevina, na klimavim nogama ovce zagledane u torzo puno pretilog ovna, svjesnog da ima moć upravo nad takvima.

Rijetki ovnovi iskreno cijene one drugačije… beskompromisne, uporne i pravdoljubive.

Htjeli to ili ne htjeli, ipak osjete “predvodnici“, kad god im se ukazuje na posljedice današnjih odluka za budućnost, jer i oni su od Boga dani, samo to ponekad zaborave u “visokom“ svijetu, jer ih iz njihovog društva nema tko na to podsjetiti. Čovjek što samo za sebe grabi postaje siromašniji, udaljava se od ljudi, sve mu više i više treba, ne shvaća kako je od sebe sve dalji i dalji, toliko da se sam , bez tuđe pomoći ne prepoznaje, niti pronalazi. Tako se postaje bahat.

Kombinacija iz gornjega doma, kad se sastanu mudrost na “prikrivenom“, i pamet bez mudrosti na vidljivo javnom položaju vlasti, u rano nasljednom razdoblju plutokracije, još je pogubnija.

Što reći kad takva pamet, bez znanstvene podloge vrjednovane kroz radove i rezultate, na partnerskoj grupi za “Balkan kriminologiju“,  u krvavo obranjenoj Hrvatskoj prenosi teze, kako su:
“ države na Balkanu toliko slične po političkim, povijesnim i zemljopisnim karakteristikama da ih je potrebno promatrati kao jednu regiju.“

Kroz uvodnu genezu došli smo do njezinog produkta, oličenog u mladom nositelju liste vrle Dubravke Šuice, za EU-Ropski parlament, Karlu Ressleru, ne bi li nas sutra prenakrcane balkanskom? radnom snagom i imigrantima bez osobnih dokumenata, odveli prema onome što se nekad nazivalo Zapad, a da Nam ni naš isključivi gospodarski pojas na moru ne žele priuštiti, time i mnogočime, ni suverenitet za koji su najbolji sinovi Hrvatske živote položili.

Što s tim ima Dubrovnik ucjenjivan Gornjim horizontima, Dubrovačkim visovima na Ivanici, Puntom Mimoza na južnoj granici…

Godine 2017. eminentni stručnjaci su na brani Grančarevo visokoj 123 metra, iza koje je Bilećko jezero zapremine preko milijardu kubika vode, ustanovili mrežu pukotina na desnoj strani u blokovima 1 do 5, pomjeranje temeljnih lukova gdje na 330 i 370 metara nadmorske visine postoji tendencija slijeganja njihovih stopa. Stanje nije alarmantno ali je zbog sigurnosti razina vode u akumulaciji Bilećkog jezera ograničena na 380 metara visine, što znači 20 metara niže od najviše kote. Kiša pada, vode sila, a turbine stoje. Dok su HEP i HET u gubicima i velikim brigama Vuk Hamović i njegovi kompanjoni bez granica mogu trljati ruke.

Nakon Ine, Konzuma, Uljanika, i u HEP-u, kojega  već dugo potresaju afere, je đir svojevrsna pretvorba na našim leđima za interese onih, koji se od nje bogate.

Na sjednici Skupštine Dubrovačko neretvanske županijske trebalo je ozbiljno progovoriti, ali to neće biti kraj potrage za istinom i strategijom izlaska iz krizu energetike, koju proživljavamo.

Uvod u pitanja započeo je stavom, kako ne vjerujem tvrdnjama iz tiska da se nepotizam i ciljano podrivanje generira tako što tajnice i ljubavnice vode poslovnu politiku HEP-a, već da se radi o puno kompleksnijim malverzacijskim odnosima, kojima se  HEP rastače iznutra i izvana.
Ova najvažnija tvrtka u državnom vlasništvu od 2013. do 2017. godine bilježi pad prihoda 4,6 milijardi kuna. Nasuprot tome trgovačka društva u energetskom sektoru izvrsno posluju.

RWE Energia, RWE Plin, PPD, Pro Energy i GEN – I Hrvatska, s ukupno 45 zaposlenih,  imaju prihod od 10 i po milijardi kuna, dok HEP d.d. s 10.000 zaposlenih ostvaruje tek nešto veći prihod od toga.

09. siječnja 2019. godine dogodila se teška tragedija u HE Plat, najveća u povijesti HEP-a, u kojoj su poginuli mladi heroji Mato Mašković, Davor Pozniak i Ivica Zvrko.

Uskoro, na Dan Županije (Svetoga Leopolda) preteći će puna četiri mjeseca, a da javnost još uvijek neće znati gotovo ništa o okolnostima i uzrocima toga događaja.

HE Plat, koja je najveći proizvođač električne energije u Hrvatskoj, stoji, zbog čega ona turbina, koja proizvodi za Hrvatsku svakoga dana ima više od 2 milijuna kuna izravne šteta.

Umjesto da na struji svi zarađujemo, mi uporno gubimo, sve još puno skuplje plaćamo, i tako imamo dvostruku štetu. To što bi naši radnici, poljoprivrednici, ribari, turistički djelatnici, privatni iznajmljivači, rijetki naši hotelijeri, taksisti, trgovci, mogli zadržati za sebe i svih nas, kroz mnogobrojna izdvajanja, sada će morati platiti za uvoz, ne samo voća, povrća, mesa, ribe, mlijeka, nego i električne struje (koja će sigurno poskupiti).

Stalno dobivam upite građana, koji su nam za vođenje politike dali povjerenje, kad će biti obznanjeno što se dogodilo i što će biti s hidroelektranom u Platu. Jeli se radilo o spletu okolnosti, nemaru, slabo planiranim mjerama i nedovoljno razrađenim postupcima za ovakve slučajeve, ili o namjeri, odnosno smišljeno iskorištenim propustima.
Ima li naznaka kad se planira nastaviti proizvodnja struje u HE Plat, i zaustaviti pogubni krug generiranja gubitaka svima nama i zarade drugima. U ovom slučaju ne našoj ili njihovoj, nego trećoj nad graničnoj strani.

Pitanje je bilo, jeli iz Županije pokrenuta inicijativa za održavanje sastanka s predsjednikom uprave HEP-a Barbarićem, kao onda kad se na naš račun žurilo, primarno za planirani Golfograd (ostajem pri tvrdnji), izgraditi tunel ispod Srđa, ili je savjet da ne čačkamo po vlastitim ranama zbog nekakvih viših…, čijih interesa?

Unatoč korektnom načinu na koji je naš Župan pristupio davanju odgovora, jedinu nadu pruža to što je obećao da će pitanja uputiti Upravi HEP-a i da očekuje skore rezultate, koje bi onda obznanio javnosti. Uvjeren sam da to iskreno želi.

Na žalost u proteklom razdoblju dezinformatori i neki mediji, namjerno ili slučajno, izvrsnu hidroelektranu s rijetkim prekidima u radu, što se posljednjih godina mjere u desecima minuta, odjednom proglašavaju slučajem s tobože zastarjelom tehnologijom, kao mogućim uzrokom problema, i slično, što nema veze sa stvarnošću.

HE u Platu naši ljudi su u ratu stavili u pogon pod prijetnjom neprijateljskih cijevi (120 rezervista četnika). U tim okolnostima, na okupiranom području, djelatnik HEP-a Rado Radić uz pomoć dva pomoćnika (svi pod ratnom radnom obvezom), osposobljava porušeni vanjski dio postrojenja za 42 dana.  Tako je 10. travnja 1992. godine iz HE Plat Gradu osigurana struju, ali i Dalmaciji.

Danas, nakon skoro 120 dana od prekida rada postrojenja, ova hidroelektrana još ne proizvodi struju. Zbog toga bi trebali biti jako zabrinuti,  povući poveznicu i ne čudeći se gospodinu Županu, koji to ne može, dati neki od odgovora. Krucijalni je onaj da hidroelektrana po mojim saznanjima neće proraditi ni kroz naredni kvartal, znači da do jeseni proizvodnja neće biti pokrenuta. Za dalje ne mogu biti siguran jer se ne bavim gledanjem u grah, a sebe i javnost pitam najozbiljnije, kad se sve što se događa s Hrvatskom uzme u obzir:  Kakav nam je ovo mir ?
Da ne završimo na taktičkoj ili operativnoj razini i u iščuđavanjima, umjesto zaključka, evo kakva nam je strategija, koja je u žiži moga interesa….

Hrvatski Premijer je ponudio nesebično pomoć naših stručnjaka Francuskoj u obnovi pariške katedrale Notre Dame. Francuska državna elektroenergetska kompanija EDF, jedna od najvećih na svijetu, krajem veljače ove godine ponudila je pomoć u obnovi hidroelektrane u Platu, i angažiranje dvojice svojih vodećih stručnjaka radi što bržeg pokretanja proizvodnje u dubrovačkom postrojenju, koje državni HEP ne prihvaća.
Daleko je još sunce a vjetroelektrane financirani našim sredstvima preko državne firme završavaju u privatnim rukama, ako ne vjerujete pretražite na društvenim mrežama više o HEP-u.

Daleko je još sunce a vjetroelektrane financirani našim sredstvima preko državne firme završavaju u privatnim rukama, ako ne vjerujete pretražite na društvenim mrežama više o HEP-u.

Svih Vas koji nosite ovaj ponosni Gradom u Srcu, one diljem Hrvatske i dijaspore pozdravljam, a ratnim i mirnodopskim junacima Mir na Nebu.

Autor: Marko Mujan, mag. pol.

Leave a Reply

Your email address will not be published.