Pozivamo na predstavljanje knjige RECIKLAŽNO DVORIŠTE Zvonimira Mrkonjića

Iza nepretencioznog naslova nove Mrkonjićeve lirske proze Reciklažno dvorište krije se ironijsko obraćanje neuglednom i jednostavnom dnevnosti našeg vremena

Čini nam se da ih autor poravnava i poništava dijalektičkom igrom, u isti mah privlačeći i odvlačeći našu pažnju s riječi koje koristimo.

U prvom sam se čitanju zapitala je li riječ o namjernom izostavljanju intrepunkcijskoga znaka na kraju svakog dvorednog ili trorednog izraza. Imena, naslovi, odabir materijala nadaju se – naizgled – bez svjesnog odabira , spontano, nalik asocijativnom kretanju ili obujmljivanju opažaja stilskom gamom koja ipak brine o zadanosti trenutka i važnosti poetskog kazivanja.

Od Mrava do Sumraka stvari, Mrkonjić upliće u prostor svojeg jezičnog dvora jasnu koncepciju – nećemo zasad reći konceptualnu – sliku svijeta koja izjednačuje tzv. banalno s onim tzv. božanskim pa ih, koristeći se osloncima u iskustvu francuske poezije, rastvara i ponovo sastavlja manirom distanciranog znalca pjesme.

Lidija Vukčević

Reciklažno dvorište

Zvonimir Mrkonjić rođen je 1938. u Splitu. U Splitu je završio klasičnu gimnaziju, u Zagrebu je diplomirao na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i francuski jezik a na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti studirao je kazališnu režiju, kao jedan od posljednjih učenika Branka Gavelle. Bio je član uredništva novine Telegram i časopisa Prolog. Objavio je dvadesetak zbirki pjesama, više knjiga književnih, likovnih i kazališnih ogleda i nekoliko pjesničkih antologija.  Uredio je više izbora iz poezije hrvatskih i stranih pjesnika i drugih prijevoda. Prevodio s francuskog, njemačkog, engleskog, talijanskog i okcitanskog jezika. Prevodio je djela R. Chara, H. Michauxa, A. Frénauda, L. Claudela, F. Pongea, F. Hölderlina, A. Camusa, Knjigu o Jobu i Izaiju u Bibliji, S. Mallarméa, R. Barthesa, A. Bretona, Lautréamonta, A. Gidea, R. M. Rilkea, M. Heideggera, djela provansalskih trubadura, Shakespeareove Sonete (skupa sa Željkom Čorak), sabrana djela A. Rimbauda i kazališne tekstove Ö. v. Horvátha, J. P. Sartrea, G. Büchnera, J. Geneta, F. Wedekinda.