Autor koji je strasno, na mediteranski način, upijao dramatiku života drugih podneblja

Čudan je taj naš život kada, pokraj tako blistavog i obimnog likovnog  životopisa kakav je Josipa Grgevčića, akademskog kipara i sveučilišnog profesora  u mirovini, stvaralaštvo ne prati i medijska eksponiranost. I kao da je dovoljno da ga poznaju i nagrađuju  likovni znalci, a nedovoljno šira javnost u ovo naše elektroničko doba.

Veliki povjesničar i teoretičar hrvatske umjetnosti prof. dr. Grga Gamulin razloge nedovoljnog poznavanja Grgevčićevog rada u javnosti vidi u premalom izlaganju u Zagrebu: „Malo ili nikako izlagao je Grgevčić u Zagrebu i gle, kako mu se to teško osvećuje“ – piše Gamulin svojedobno u varaždinskoj Gesti.

Njegovo stvaralaštvo  vezano je uz rodnu Jelsu na Hvaru, zatim za Čakovec, gdje je bio profesor likovne umjetnosti na, nekad Pedagoškoj akademiji, kasnije Učiteljskom fakultetu, te za Varaždin gdje i danas živi, u koji je, kao mlad čovjek, doletio valjda na krilima galeba, vječne teme njegovog umjetničkog stvaranja.

Otac i majka usadili su Josipu Grgevčiću, kao i njegovoj starijoj sestri Perici i mlađem Jakovu, ljubav prema obitelji,  prema vinogradu i masliniku, ribolovu i prema vjeri. Očev nož i drvo masline iz kojeg je napravio prve kipove , likove za božićne jaslice, u to vrijeme kao da su odredili  njegov put kipara, toliko izražajnog da su mu dodijeljene dvije nagrade za životno djelo – u Jelsi i Varaždinu.

Analizirajući njegov  rad Elena Cvetkova uočava da ga  u ranom kiparskom razdoblju obilježavaju portreti. Glave koje tada radi predstavljaju zgusnute forme, s jedva naznačenim obilježjima portreta. Oni su pokušaj svođenja na idealni zatvoreni volumen – na kuglu. Cvetkova napominje da se Grgevčić i kasnije vraća na poretrete i većina njih „biti će oblikovana u zakasnjelim poetikama ekspresionizma ili nekog hibridnog realizma, ali svakako virtuozno izvedena“.

Druga tema koja u tom ranom razdoblju privlači Grgevčića je ponajviše ženski akt. Cvetkova kaže da je on uzeo akt kao motiv za uvježbavanje svoje crtačke i kiparske , te za uvježbavanje svoje oblikovne poetike, a vrijednost i ljepota materijala u kojemu je oblikovan njegov kip ima vrlo veliko značenje. Pri tome je važna i boja materijala, odnosno kipa.

Dominantan motiv opusa Josipa Grgevčića je galeb, kojemu se često vraća. Ali to nije jedina „morska“ skulptura kojom skreće pozornost na sebe. On oblikuje morsku faunu u više varijanti, ali i svoj doživljaj stihije mora u obliku slova C, pa nastaju skulpture pod istim nazivom ili  „Val“ . „To je moj doživljaj stihije mora, još iz djetinjstva“ – kaže Grgevčić. Tako nastaju i „Veslači“, ponovo u varijanti slova C , kao i „Rastanak“.

Boravak na kontinentu skreće njegovu pozornost i prema ovdašnjim ptica, kokoškama i pijetlovima, primjećuje  Elena Cvetkova, pa nastaju „Golubica“, „Ranjeni golub“, „Lastavice u gnijezdu“… Ističe ona kako sva ta djela naglašavaju autentičnost Josipa Grgevčića.

„On je dosljedan u svome zvanju na više načina: ne negira nasljeđe, ne izdvaja se od ostalih autora dosjetkom ili pukom razlikom, ne smatra da je svijet umjetnosti započeo s njim. U poplavi različitih utjecaja u vremenu dok je stvarao svoj opus, često i agresivnih i posesivnih, ostao je znatiželjan, ali ne i lako osvojiv… Intenzivno, rekli bismo strasno, doživljavajući oko sebe na mediteranski način, on je upijao dubinu osjećaja i dramatiku života drugog podneblja – tematski i duhovnom gustinom, koja lijepo pretvara u uzbudljivo, duboko, čuvstveno“  – kaže o Grgevčićevom stvaralaštvu Elena Cvetkova.

Nedjeljko Krčar

Čast nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe skulptura i slika Josipa Grgevčića, u Galeriji HDLU, u Kuli stražarnici Staroga grada Varaždin. Otvorenje izložbe je u utorak, 30. travnja 2019. godine.

Josip Grgevčić rođen je 1938. godine u Jelsi na Hvaru. Diplomirao je 1964. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zgrebu u klasi prof. Frana Kršinića. U Munchenu, Rawensburgu i Mooshausenu u Njemačkoj kroz dvije i pol godine specijalizirao je monumentalnu plastiku i restauriranje monokromnih i polikromnih kipova i tehnike pozlaćivanja. Nakon toga u više navrata bio je na studijskim putovanjima u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Italiji, Engleskoj, Mađarskoj i Švicarskoj. Kod prof. Vjekoslava Rukljača na ALU Zagreb 1979. godine završava poslijediplomski studij. Od 1969. godine živi u Varaždinu.

Predavač postaje 1968. godine na katedri za likovnu umjetnost tadašnje Pedagoške akademije Čakovec, danas Učiteljskom fakultetu, na kojem postaje redoviti sveučilišni profesor, do umirovljenja 2008. godine.

U svojem poticanju i unapređivanju likovne umjetnosti istovremeno je radio na strukovnoj organizaciji profesionalnih likovnih umjetnika. Kao član jedinstvenog HDLU-a od 1967. godine osnovao je i bio prvi predsjednik ogranka HDLU-a  Varaždin 1970. godine.

S HDLU-om je izlagao na 130 skupnih izložbi, te imao 11 samostalnih izložbi, u zemlji i inozemstvu. U javnim prostorima nalazi se njegovih 30 skulptura, reljefa i spomen obilježja.  

Josip Grgevčić dobio je 2015. godine nagrade za životno djelo, jednu Općine Jelsa i drugu Grada Varaždina. Za svoj umjetnički rad primio je više nagrada i priznanja. U Hvaru 3. nagradu na Bijenalu male plastike, 2. nagradu s plaketom oslobođenja Međimurja, 1. nagradu za skulpturu i plaketu Privredne komore Međimurske županije, te posebnu nagradu za skulpturu ispred nekadašnje poslovne zgrade Koke u Varaždinu.  Od 1969. godine, pa do 1993. godine kao doprinos umjetničkih radova Domovinskom ratu, za svoje likovno djelovanje, restauratorski i pedagoški rad primio je još 7 različitih priznanja.

Radio je na velikom broju sakralnih objekata. Gotovo u svim crkvama Varaždina godinama je radio na restauraciji kamene i drvene plastike. Restaurirao je gotovo sve kipove iz 18. stoljeća, a primjerice, na crkvi sv. Uršule možemo vidjeti pozlatu i posrebro vrata i školjke oko vrata, u  palači Zakmardi 70 metara štukatura, kao i štukature u današnjoj katedrali, Franjevačkoj crkvi i dijelom u palači Patačić. Obnova oko prozora ove palače, kojoj se uvijek iznova divimo, njegovo je djelo, a s majstorom Božom Martinčevićem radio je na gotovo svim portalima u Varaždinu.

Leave a Reply

Your email address will not be published.