Istarska županija danas ima BDP koji je 26 posto iznad hrvatskog prosjeka, te 2,9 posto veći BDP u odnosu na pretkriznu 2008. godinu, što je najveći skok od svih županija u RH, uključujući Grad Zagreb, ističe Flego
Na čelu Istarske županije ste od 2013. godine, za drugi mandat osvojili ste najviše glasova od svih hrvatskih župana. Zašto ste se odlučili kandidirati za Europski parlament?
– Radi se o logičnom strateškom potezu. Oko 70 posto svih zakona koji reguliraju naš svakodnevni život donosi se na razini Europske unije. To znači da se tamo donose zakoni koji određuju kako ćemo živjeti i zato je izuzetno važno da netko tamo zastupa interese Istre. Evo vam konkretan primjer. U proračunu EU za razdoblje od 2021. – 2028. na raspolaganju nam je gotovo 9 milijardi eura. Za te se novce treba izboriti. I to će biti jedan od mojih prioriteta. Nakon 8 godina kao gradonačelnik Buzeta i 6 godina kao župan, imam puno iskustva upravo u radu s europskim institucijama i znam da u tom smislu mogu puno napraviti za Istru.
Što će biti sa Županijom?
– Tu neće biti nikakvih problema jer je županija odlično ustrojena, svi moji suradnici kompetentno i suvereno vode svoj resor. Nikad ne bih pristao na kandidaturu da nisam sto posto siguran da će stvari u Županiji i dalje jako dobro funkcionirati. O svemu smo dobro promislili i procijenili da je u ovom trenutku važno pokušati osigurati da Istra i dalje ima svog predstavnika u Europskom parlamentu.
Što ćete ponuditi biračima, zašto bi građani trebali zaokružiti Vaše ime na listiću?
– S jedne strane biračima nudim svoje rezultate. Kao gradonačelnik Buzeta sa svojim sam timom u vremenima teške gospodarske situacije uspio zadržati stopu nezaposlenosti od 4,4 posto, što je tada bilo tri puta manje od hrvatskog prosjeka, dok je BDP po glavi stanovnika u Buzetu bio čak 30 posto veći od hrvatskog prosjeka. Tijekom mog mandata kao župana smanjili smo nezaposlenost u Istri za 65 posto, ostvarili najnižu stopu nezaposlenosti i najveći rast zaposlenosti u Hrvatskoj. Istarska županija danas ima BDP koji je 26 posto iznad hrvatskog prosjeka, te 2,9 posto veći BDP u odnosu na pretkriznu 2008. godinu, što je najveći skok od svih županija u RH, uključujući i Grad Zagreb. Svima je jasno da se takvi rezultati mogu postići samo napornim radom, uz jasne ciljeve i viziju. S druge strane, Hrvatska kao cjelina nazaduje. Iz dana u dan zaostajemo za ostalim državama članicama EU-a. Po standardu pretekli su nas svi, osim Bugarske. A to najbolje pokazuje koliko je potrošen naš gospodarski model. Nama je postalo normalno da smo najgori. Ali to nije normalno i to se uz drugačiju politiku sigurno može promijeniti. Želim da moja djeca žive u naprednoj i razvijenoj zemlji koja se može mjeriti s najuspješnijim europskim zemljama. To je ono za što ću se boriti.
Na prošlim je izborima za EP izlaznost bila izrazito niska, što pokazuje da građani nisu zainteresirani za EU ili ove izbore doživljavaju kao nebitne. Zašto bi trebali izaći na izbore u svibnju?
Zato što se, kao što sam rekao, dvije trećine zakona koji se odnose na naše živote zapravo donosi u EU! Osim toga, jako je važno tko će sjediti u Europskom parlamentu kad se bude odlučivalo o dokumentima kojima se štite ljudska prava, kad se bude glasalo o zaštiti naših proizvoda ili kad se bude trebalo izboriti za neke nacionalne i regionalne projekte.
Rast populizma
Koja su Vaša očekivanja od izbora? Koliko mandata očekujete?
– Očekujem izvrstan rezultat, posebno u Istri. Amsterdamska koalicija je prema svim istraživanjima jedna od vodećih oporbenih snaga u Hrvatskoj i jedna od rijetkih opcija bez ikakve fige u džepu, s vrlo jasnim pozicijama i vrijednostima.
Kakvi su odnosi unutar Koalicije? Hoće li se suradnja nastaviti i nakon izbora u svibnju?
– Odnosi su jako dobri. Zajednički građanima želimo ponuditi nešto novo, nešto drugačije od ovog što imamo sad. Hrvatska može i mora biti ugodna zemlja za život. A ona to danas, na žalost, nije.
Nadam se da će se naša suradnja nastaviti i nakon izbora u svibnju. Stranački sustav kakav smo poznavali definitivno više ne postoji. Očit je rast populista, posebno desnih, a vidimo što je to donijelo npr. Velikoj Britaniji s Brexitom. Za Hrvatsku je važno danas više nego ikada da HDZ ima snažnu i kvalitetnu lijevo liberalnu oporbu. Amsterdamska koalicija ima najviše potencijala suprotstaviti se svim radikalnim i desnim opcijama i to smo dokazali kroz svoji rad.
Koliko je Istra povukla sredstava iz EU fondova u zadnjih desetak godina? Koje su konkretne koristi građani mogli osjetiti od pristupanja Uniji?
– U Istri je u proteklih 15 godina realizirano oko 1000 projekata financiranih iz EU fondova, ukupne vrijednosti 3,8 milijarde kuna i po tome smo najuspješniji u Hrvatskoj. Za usporedbu, to je vrijednost 6 pulskih bolnica ili izgradnje 76 škola ili 540 vrtića. To su novci koje bi bez EU-a bilo nemoguće samostalno osigurati.
Popis projekata je dugačak, ali napomenut ću samo neke od njih poput izgradnje Sveučilišnog kampusa u Puli, obnove brojnih škola, raznih infrastrukturnih projekata od prometa do zaštite okoliša, ulaganja u Dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju OB Pula, osiguravanja pomoćnika u nastavi, obnove kulturne baštine ili očuvanja one prirodne, projekata u vodoopskrbi i odvodnji itd. Da nije bilo europskog novca, većinu tih projekata ne bi bilo moguće realizirati.
Osim toga, pristupanjem Europskoj uniji ostvarili smo značajna prava, od kupovine u drugim državama članicama bez plaćanja carine, slobode kretanja i putovanja, prava na rad i studiranje u drugim državama do naravno, pristupa sredstvima iz EU fondova.
Stalno ističete da je Hrvatska kao cjelina, za razliku od Istre, slabo iskoristila sredstva iz EU fondova. Kako to objašnjavate?
– Točno, Hrvatska je, nažalost, sa 17 posto iskorištenosti EU fondova na posljednjem mjestu u EU-u. Jedan od razloga je loš, centralizirani model implementacije EU fondova u kojem sve ide kroz centralnu i tromu državu. Iako su brojke u Istri impresivne, one bi bile puno veće da se Hrvatska, poput većine razvijenih europskih zemalja, odlučila za decentralizirani model implementacije EU fondova. To bi svim hrvatskim regijama, ne samo Istri, omogućilo bolje, brže i učinkovitije upravljanje vlastitim razvojem. Županije moraju biti uključene u planiranje budućih Operativnih planova, što do sada nije bio slučaj. Isključivanje županija dovelo je do toga da je iz EU fondova, primjerice, nemoguće izgraditi nove domove za starije ili potrebnu pomorsku lučku infrastrukturu. Mislim da sam time sve rekao.
Autor: Robert FRANK, glasistre.hr
