Skip to content

Predstavljanje knjige i ilustrirane edukativne publikacije – Bakreno doba

U subotu, 13. travnja 2019. u 15 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19) u sklopu programa 1. Festivala arheološke knjige, FestArK, održat će se predstavljanje knjige „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i ilustrirane edukativne publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“.
 O knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ će govoriti dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, dr. sc. Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; i Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek, dok će o publikaciji za djecu govoriti Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu.

Knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ nastavlja se na istoimeni izložbeni projekt koji je u Arheološkom muzeju u Zagrebu bio postavljen od 30. kolovoza do 19. prosinca 2019. godine.
Urednice knjige, Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković ujedno i autorice istoimene izložbe i tekstova u knjizi, okupile su šesnaest stručnjaka iz pet zemalja, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Njemačke koji su obradili različite teme bakrenoga doba. Knjiga se sastoji od dva dijela, te u prvom dijelu obrađuje različite kulture koje su obilježile razdoblje bakrenoga doba – eneolitika na prostoru današnje sjeverne Hrvatske, a u drugom dijelu obrađuje različite aspekte života eneolitičkih zajednica na širem prostoru i u općem smislu koji upućuju na promjene u odnosu na prethodno razdoblje neolitika. „Podjela pretpovijesti na razdoblja, odnosno periodizacija pomoćno je sredstvo koje omogućuje pregledan uvid u razvoj čovjeka i njegova društva. Uvidjelo se da nije moguće jednostavno povući crtu između kamenih i metalnih doba. Niz pojava i zajednica nije se po svojoj gospodarskoj i društvenoj strukturi, ali ni po materijalnoj i duhovnoj ostavštini u potpunosti uklapalo u neolitik, ali ni u brončano doba… Postalo je jasno da između ovih dvaju razdoblja postoji i neko prijelazno vrijeme koje će tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima. Ono to je bilo na prvi pogled najvidljivije obilježje tog prijelaznog razdoblja jest sve češća pojava metalnih predmeta, u prvom redu bakrenih, ali i zlatnih i srebrnih, kao posljedica razvoja primarne metalurgije… Kao i u vrijeme neolitika, niz inovacija pristiže bilo kulturnom bilo demičkom difuzijom iz anadolskog i egejskog prostora, no u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo ishodište migracija, otvara se novi povijesni put koji će veliku ulogu imati u svim kasnijim razdobljima europske povijesti. To je područje Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. Iz tih su krajeva, u potrazi za novim prostranstvima za ispašu pristizali brzi, pokretljivi stočari koji su u potpunosti ovladali metalurgijom, udomaćili su i zauzdali konja, načinili kola na četiri kotačaSvojom su se pokretljivošću i prodornošću nametnuli starim neolitičkim zajednicama i postupno ih transformirali u nova eneolitička društva. Mnogi arheolozi, slijedeći lingvističke ideje, ove stepske populacije koje sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. započinju selidbene valove prema zapadu, smatraju prvim indoevropskim zajednicama pa tako i početak eneolitika povezuju s postupnom indoeuropeizacijom širih europskih prostora…. Na prostoru sjeverne Hrvatske u ranome eneolitiku i dalje svojim tradicionalnim životom žive zajednice u arheološkome smislu poznate kao kasni razvojni ili regionalni stupnjevi sopotske kulture – Sopot IV i tip Seče pa se početak eneolitika izjednačuje s produljenim neolitikom. Do znatnijih promjena dolazi sa srednjim eneolitikom i pojavom lasinjske i retzgajarske kulture, a obilježja kasnoga eneolitika ocrtavaju se kroz badensku kulturu koja se smatra jednom od prvih indoeuropskih zajednica na našemu prostoru te potom kostolačku i na kraju vučedolsku kulturu koja već jasno navješćuje sljedeće, brončano doba. (Tihomila Težak Gregl iz uvoda)Knjiga je ostvarena sredstvima Grada Zagreba, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Podaci o knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“
Nakladnici: Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Osijek
Urednice: Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković
Tekstovi:
Dragana Antonović, Arheološki institut, Beograd
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Antonela Barbir, Institut za arheologiju, Zagreb
Lea Čataj, Hrvatski restauratorski zavod
Ana Đukić, Arheološki muzej u zagrebu
Ana Grabundžija, Freie Universität Berline, Excellence Clustre Topoi
Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb
Ina Miloglav, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Mario Novak, Institut za antropologiju, Zagreb
Ivana Pandžić, Muzej Republike Srpske, Banja Luka
Maja Pasarić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Andrijena Pravidur, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Dragana Rajković, Arheološki muzej Osijek
Kelly Reed, Oxford Martin School, University of Oxford
Tihomila Težak Gregl, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Selena Vitezović, Arheološki institut, Beograd
Prijevod na engleski: Ana Đukić
Recenzentica: Tihomila Težak-Gregl
Grafički dizajn: Srećko Škrinjarić
348 strana, meki uvez
AMZ ISBN: 978-953-8143-18-2
FFZG ISBN: 987-953-175-749-2
AMO ISBN:987-953-7559-10-6
Maloprodajna cijena knjige: 150,00 kn.
Knjiga će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 135,00 kn.

Ilustrirana edukativna publikacija “Šetnja kroz bakreno doba” nastala je kao dio izložbenog projekta „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i to posebno namijenjena djeci i mladima. Ova edukativna publikacija vodi mladog čitača u bakreno doba ili eneolitik i upoznaje ga s nosiocima različitih kultura koje se pojavljuju na prostoru kontinentalne Hrvatske i svim novitetima koje ovo vrijeme donosi kao što su prve indoeuropske populacije, upotreba metala u svakodnevnom životu, razvoj metalurških i ostalih zanimanja, intenzivna razmjenu dobara, proizvodnja piva, tetoviranje i revolucionaran izum tog vremena bez kojeg danas ne bi mogli zamisliti puno toga – kotač.

Podaci o ilustriranoj edukativnoj publikaciji “Šetnja kroz bakreno doba”
Autorica teksta: Zorica Babić
Autorica ilustracija: Ana Mrazek Lugarov
Oblikovanje i priprema za tisak: Ana Mrazek Lugarov
Tisak publikacije financijski je pomogao Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
38 strana, meki uvez
ISBN: 978-953-8143-11-3
Maloprodajna cijena publikacije: 20,00 kuna
Publikacija će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 15,00 kn.