Kako razlikovati prehladu od alergijskog rinitisa?

photo Corina, Pixabay

Prehlada ili alergija?

Ovo pitanje često postavljaju osobe s neugodnim rinitičnim smetnjama, a u sličnoj se nedoumici nerijetko nađu i njihovi liječnici. Navedena dilema osobito je česta krajem zime i u ranim proljetnim mjesecima kada su još uvijek česte “zimske” prehlade te kada se, s buđenjem prirode, u zraku pojavi prva značajnija koncentracija polena.

Sezonske alergijske hunjavice

Alergijsku reakciju o kojoj u spomenutim situacijama govorimo generalno nazivamo alergijska hunjavica. Ovo stanje karakteriziraju tipični i prepoznatljivi simptomi: učestalo kihanje, svrbež i curenje nosa, katkada i neugodan svrbež nepca i zvukovoda. Ako se uz ove simptome javi suzenje, svrbež i žarenja spojnice oka tada govorimo o alergijskom rinokonjunktivitisu.

Opisane alergijske tegobe uzrokuju okolišni alergeni. Radi lakšeg razumijevanja prirode alergijskih tegoba korisno je razlikovati cjelogodišnje i sezonske alergene. S cjelogodišnjim alergenima možemo doći u kontakt (kao što i samo ime kaže) tijekom čitave godine. To su obično alergeni grinja kućne prašine, krznatih kućnih ljubimaca, rjeđe alergeni plijesni i žohara. S obzirom na dugotrajnost i intenzitet ovog oblika alergije, cjelogodišnja alergijska hunjavica rjeđe predstavlja poteškoću u razlikovanju od prehlade.

Ova dilema obično nastaje kod sezonske alergijske hunjavice koju uzrokuju alergeni polena. U klimatskim uvjetima naše zemlje pojavljuju se obično tri polenske klase: poleni stabala, trava i korova. Stabla cvjetaju u rano proljeće, obično od veljače do kraja travnja. Nakon toga cvjetaju trave, a koncem ljeta i u jesen cvjetaju korovi. Sezone cvjetanja javljaju se prilično ujednačeno iako početak i trajanje cvjetanja može biti modificirano klimatskim čimbenicima. U slučaju blage zime inicijalno cvjetanje stabala, najčešće su to lijeska i joha, može početi tjedan ili dva ranije nego obično. Jednako tako, ranije jesensko zahladnjenje i kiša mogu skratiti sezonu cvjetanja korova.

Valja istaknuti značajne razlike u vrsti alergena, početku i trajanju sezone cvjetanja u različitim dijelovima naše zemlje radi čega je potrebno poznavati vrijeme i obilježja cvjetanja (tzv. polenski kalendar) u određenom geografskom području. Osoba može biti osjetljiva na polene samo jedne polenske klase, no nerijetko i na dvije ili čak sve tri kada je trajanje simptoma dugotrajno. Za razliku od cjelogodišnje alergije, simptomi sezonske alergije ne javljaju se zimi.

Kako razlikovati alergiju i prehladu?

Dijagnostičke poteškoće u razlikovanju alergije i prehlade često su uzrokovane vrlo različitim stupnjem težine alergijskih tegoba. Simptomi mogu varirati od vrlo blagih do izrazito intenzivnih koji mogu značajno otežati uobičajene dnevne aktivnosti i bitno umanjiti kakvoću života. Treba istaknuti da je često prisutan samo neki od spomenutih simptoma, obično kihanje i curenje nosa. Tada je dijagnoza teža nego li u slučaju kada je prisutna ukupna klinička prezentacija.

Potrebno je upozoriti na neke razlike u prezentaciji tegoba u osoba alergičnih na alergene različitih polenskih klasa. Cvjetanje stabla počinje naglo, u nekoliko dana u zraku se pojavljuje veliki broj polenskih zrnaca što uzrokuje naglu pojavu intenzivnih simptoma, osobito u suhe i vjetrovite dane. Na sreću, sezona cvjetanja stabala je obično kratka pa – ako osoba nije alergična na više alergena – prolazi nakon 3-5 tjedna. U ovih bolesnika česta je senzibilizacija na alergen polena samo jednog stabla (lijeska, joha, breza).

U slučaju preosjetljivosti na polene trava, alergija je obično križna, na polene više vrsta trava. Cvjetanje trava počinje postepeno, koncentracija polena u zraku je niža, no sezona traje značajno duže. Radi toga su simptomi obično blaži no u alergije na polene stabala, ali dugotrajniji, često su prisutni 6-8 tjedana, pa i duže.

Simptomi i glavne značajke alergijske hunjavice

U alergijskoj hunjavici sekret koji se stvara u nosu obično je bistar, vodenast, a katkada i vrlo obilan. Nadalje, karakterističan je intenzivan svrbež nosa radi kojeg bolesnici, obično djeca, često trljaju vrh nosa. Kihanje je intenzivno, često u salvama. Oči su upaljene uz obilno suzenje, svrbež i pečenje (“pijesak u očima”). Za razliku od prehlade tegobe su dugotrajne iako često varijabilnog karaktera, ovisno o aktualnim klimatskim prilikama. U vlažnim i kišnim danima koncentracija polena u zraku je manja te su tegobe blaže.

Generalno govoreći, na alergiju upućuje višegodišnja sezonska pravilnost u nastanku tegoba te najčešće uočljiva veze simptoma i okolišnih čimbenika. U dijagnozi polenske alergije može pomoći podatak o svrbežu te pečenju usnica i nepca prilikom konzumiranja nekih prehrambenih namirnica, obično voća. Relativno su česte navedene tegobe pri konzumiranja jabuka (eventualno kivija, dinje ili lubenice) u osoba osjetljivih na polen breze, ili pak lješnjaka u osoba alergičnih na lijesku. Podatak o sezonskoj pravilnosti nastanka alergijskih tegoba može izostati, osobito u slučaju izmijenjenih okolišnih prilika, nakon preseljenja ili na putovanju.

Drugačija priroda prehlade i moguće komplikacije

S druge strane, kod prehlade se radi o pravoj infekciji, i to u pravilu virusnoj; zbog toga se često javlja povišena tjelesna temperatura, grlobolja, kašalj, glavobolja i bolovi u mišićima. Ovi su simptomi, osobito febrilitet, u alergijskoj hunjavici rijetki. Teškoće u razlikovanju mogu se dogoditi ako osoba uz alergijsku hunjavicu ima i simptome pridružene astme. Tada je kašalj vrlo čest i izražen simptom. Ipak, pojava čujnog i otežanog disanja, tipična za astmu, obično pomaže u razlikovanju. Nadalje, trajanje prehlade u pravilu je kraće, a tegobe najčešće spontano prolaze nakon 7-10 dana (premda mogu trajati i duže, osobito u slučaju bakterijske komplikacije virusne infekcije). U tom slučaju se može javiti gnojni nosni sekret ili iskašljaj koji često postaje čvrst i obojen, žut, smeđ ili zelen.

Važno je znati da se dugotrajna, neliječena alergijska hunjavica može komplicirati bakterijskom infekcijom, najčešće upalom sinusa kada pouzdana diferencijacija tegoba može zahtijevati specijalističku obradu. U razlikovanju alergijske hunjavice i prehlade može pomoći podatak o učinku nekih lijekova, napose antihistaminika. Ovim se lijekovima često postiže brz i dobar učinak u alergijskim tegobama dok im je učinak u virusnoj infekciji u pravilu minoran. Nadalje, važan je podatak o drugim, ranijim ili aktualnim, alergijskim manifestacijama, osobito astmi i alergijskom dermatitisu.

Put prema točnoj dijagnozi

Često će poznavanje gore navedenih činjenica pomoći u brzom postavljanju ispravne dijagnoze te empirijskom odabiru odgovarajuće terapije. U slučaju dijagnostičkih nedoumica potrebna je pažljiva i detaljna osobna, obiteljska i epidemiološka anamneza koja uključuje podatke o profesionalnoj izloženosti alergenima radnog okoliša.

U slučaju tipičnih simptoma i blage kliničke slike, dijagnostički testovi za dokaz alergijske prirode tegoba nisu neophodni. Za pouzdani dokaz alergije koristi se kožno alergološko testiranje, zatim nalaz eozinofila u krvi, obrisku nosne sluznice ili iskašljaju, određivanje ukupnog i specifičnog imunoglobulina E (IgE) te mjerenje izdahnute frakcije dušikovog monoksida (FeNO).

Zaključak

Na kraju, jednostavan naputak osobama koje su u nedoumici: prehlada ili alergija? Ako Vam tegobe nalik prehladi traju duže od 10-14 dana, osobito ako ste ih u sličnom obliku zamijetili i ranijih godina, posavjetujte se sa svojim obiteljskim liječnikom. To predstavlja pouzdan put do točne dijagnoze i primjerenog liječenja.

Prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med., specijalist interne medicine, pulmolog i alergolog. plivazdravlje.hr