Iako se najčešće govori o prizivu savjesti ginekologa koji odbijaju raditi pobačaje, na priziv savjesti pozivaju se i primalje, koje uglavnom odbijaju sudjelovati u postupcima prekida trudnoće i medicinski pomognute oplodnje (MPO), u određenoj prenatalnoj dijagnostici te kod uzimanja matičnih stanica i cijepljenja, pa u Hrvatskoj komori primalja (HKP) smatraju da bi to pravo trebalo precizno urediti zakonom

Prema anketi koju je proveo HKP, od oko 1700 primalja u hrvatskim rodilištima na priziv savjesti dosad se pozvalo njih 13,5 posto, no 51 posto navodi kako bi koristile to zakonsko pravo kada bi bile sigurne da to neće imati negativne posljedice na njihov radno-pravni status. Primalje se na priziv savjesti mogu pozvati na osnovu Zakona o sestrinstvu zato što Zakon o primaljstvu ne uređuje to pitanje, no u strukovnoj komori smatraju da bi u njihovu matičnu zakonu trebalo precizno odrediti u kojim bi slučajevima priziv savjesti bio moguć, kako ne bi dolazilo do zlouporaba i bilo dovedeno u pitanje ženino pravo na zakonom zajamčenu zdravstvenu uslugu. Neka od pitanja koja bi trebalo definirati su, primjerice, smije li primalja odbiti pružiti skrb ženi koja zatraži namjerni prekid trudnoće ili pak ženi koja je začela u postupku MPO. Također, smije li primalja odbiti pružiti skrb ženi koja je pohranila ili donirala svoje matične stanice ili to namjerava, ili pak odbiti provoditi edukaciju vezanu uz planiranje obitelji u dijelu koji se odnosi na kontracepciju. izvor Hina

Leave a Reply

Your email address will not be published.