Katalonska vlada opet je otvorila svoje predstavništvo u Zagrebu i iz hrvatskog će glavnog grada uspostavljati odnose s državama jugoistočne Europe kako bi se Kataloniju upoznalo i priznalo, rekao je katalonski ministar za vanjske poslove Alfred Bosch u intervjuu za Hinu.

“To su izaslanstva katalonske vlade. Osobe poput Erica Haucka (izaslanik u Zagrebu) predstavnici su katalonske vlade u određenim područjima, u njegovom slučaju u jugoistočnoj Europi. Zašto su potrebne? Zato da se Kataloniju upozna i prizna kao zemlju. Želimo imati odnose sa svim zemljama svijeta”, rekao je Bosch u katalonskom ministarstvu vanjskih poslova, institucionalnih odnosa i transparentnosti u centru Barcelone.

“Želimo imati odnose svih vrsta – gospodarske, kulturne, sportske, trgovinske, akademske, političke… Mogu to biti informativni odnosi, poput primjerice ovog intervjua. Takvi odnosi su, smatramo, dobri za nas, ali i za svijet”, dodao je.

Katalonija će iz ureda u Zagrebu uspostavljati odnose s Hrvatskom, Slovenijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom, Kosovom, Albanijom, Bugarskom i Grčkom.

Ta predstavništva, koja španjolski mediji nazivaju “veleposlanstvima Katalonije”, bila su zatvorena u jesen 2017. godine kada je španjolska vlada preuzela direktno upravljanje nad autonomnom pokrajinom sa 7,5 milijuna stanovnika. Time je zaustavljen dotok novca u trinaest katalonskih predstavništava u svijetu, među kojima i onom u Zagrebu.

Nakon što su lani na izborima u Kataloniji opet pobijedile stranke za nezavisnost, pa potom i formirale vladu, resor vanjskih poslova prije pet mjeseci došao u ruke 58-godišnjem Boschu, članu Katalonske republikanske ljevice (ERC).

Simpatije Hrvata

Bosch je nastavio je otvarati predstavništva u svijetu, pa je tako ponovo otvoreno i zagrebačko.

“Zagreb je važan grad u ovoj zoni, strateški pogodno smješten. Sve je važniji kao centar šire regije s dobrim odnosima sa susjednim zemljama. Uzeta je u obzir logistika, Zagreb je na četiri sata udaljen od drugih gradova u okolici, zatim i to što je Hrvatska dio EU. Bili smo otvorili izaslanstvo u rujnu 2017. pa smo ga morali zatvoriti dva mjeseca poslije nakon primjene članka 155. španjolskog ustava”, rekao je Bosch i naglasio da, međutim, nisu prekinuli odnose s osobama s kojima su ovdje počeli raditi.

“Simpatije i podrška Hrvata ostali su prisutni. Sada ćemo što prije uspostaviti suradnju i nastaviti projekte koji su fizički bili prekinuti zatvaranjem delegacije“, napomenuo je.

Smatra kako Katalonija ima dobar imidž u Hrvatskoj

“Ljudi nas vole. To konstantno primjećujemo na ulicama hrvatskih gradova. Hrvati su nas zadužili simpatijama koje imaju prema nama. Posebno bliskom nam se čini dalmatinska obala. Kada idem u Split imam osjećaj da idem u Barcelonu. Zbog klime, karaktera, pejzaža, hrane… Sličnost je velika“, kaže.

Španjolska vlada je upozorila da ta predstavništva ne mogu održavati političke odnose jer je Katalonija zastupljena putem španjolskih veleposlanstava.

“Je li vas netko iz španjolskog veleposlanstva pozvao da upoznate stvarnost u Kataloniji? Naša obveza je ispričati što se događa ovdje, u društvu i narodu. Želimo da čitav svijet slobodno dobije priliku upoznati našu stvarnost. Kada nismo imali ova izaslanstva bilo je teško objasniti tko smo, što radimo, zašto to radimo…“, rekao je Bosch.

Španjolska vlada je poručila da će ih nadgledati

“Neka nadgledaju što žele. Nisam nimalo zabrinut. Ne radimo ništa loše, ništa ne skrivamo”, rekao je Bosch. “Budemo li predstavljali gastronomiju Katalonije u Zagrebu naravno da ćemo pozvati i španjolsku vladu na taj događaj”, rekao je Bosch.

“Radimo što rade sve zemlje, i neki gradovi to rade, neke organizacija poduzetnika imaju svoja predstavništva u svijetu. A zašto ne govoriti i o političkoj stvarnosti, zašto ne reći da postoje politički zatvorenici, osobe u egzilu, stotine osoba protiv kojih se provodi represija? To se možda ne sviđa španjolskoj vladi, ali ovdje nije pitanje sviđa li se nešto ili ne sviđa nekome, nego o istini”, naglasio je.

Suđenja

U Madridu se u međuvremenu nastavlja suđenje bivšim dužnosnicima Katalonije koji su u jesen 2017. organizirali referendum o nezavisnosti unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda.

Dvanaestero dužnosnika optuženo je za pobunu protiv Španjolske, neposluh jer su se oglušili o presudu španjolskog ustavnog suda, te za korištenje javnog novca za organiziranje nezakonitog referenduma.

“To je suđenje protiv demokracije jer se bazira na optužbi da je katalonska vlada sazvala referendum. To je politička farsa, osveta i kazna protiv onih koji su postavili glasačke kutije kako bi narod Katalonije odlučio o svojoj budućnosti“, rekao je Bosch.

Naglašava da takav postupak ne pomaže ničemu

“Mi ćemo o tome govoriti čitavom svijetu. Osveta i kazna ne pomažu uspostavi dijaloga, ne pomažu demokraciji niti nepristranosti pravosuđa”, dodao je.

Posljednjih mjeseci se govorilo o pokretanju dijaloga, ali su pozicije središnje vlade u Madridu i regionalne vlade u Barceloni takve da se čine nepremostivima.

“Rješenje je glasovanje na jednom dogovornom referendumu pa neka ljudi odluče žele li nezavisnu katalonsku republiku ili ne žele. Mi vjerujemo u demokraciju. Neki bi poput mene glasovali za nezavisnost, a drugi pak protiv, no to je način kako se stvari trebaju rješavati u 21. stoljeću. A ne pendrecima tući ljude dok glasuju, a organizatore strpati u zatvor ili poslati u egzil”, rekao je.

“Pozicije španjolske i katalonske vlade su udaljene, no potrebno je razgovarati. Kada sjednu i razgovaraju ljudi udaljenih, suprotstavljenih pozicija to ima težinu. Na tome inzistiramo mjesecima”, tvrdi Bosch.

Državno odvjetništvo je optužilo bivše članove katalonske vlade za kršenje ustava.

“Referendumi su uključeni u španjolski ustav. Kako su bili uključeni i u ustav bivše Jugoslavije”, tvrdi Bosch.

Španjolski ustavni sud tvrdi da aktualnim ustavom referendumi u nijednoj od 17 pokrajina nisu zakoniti, odnosno da se oni mogu održavati samo na državnoj razini.

“To je interpretacija ustavnog suda čije su suce izabrale velike španjolske stranke. Španjolske nacionalističke stranke. Ustav ne brani referendume i ne prihvaćam njegovu interpretaciju tako rigoroznu i nazadnu kakvu radi španjolska vlada”, rekao je Bosch.

“Isto je s primjenom članka 155. Ustava. U njemu se ne govori o suspenziji regionalnog parlamenta i regionalne vlade niti o progonu ljudi koji su organizirali referendum. Ondje se ne govori o ničemu takvome. Suspenzija autonomije je bila neustavna“, dodao je.

“Osobe koje su organizirale referendum pa otišle izvan Španjolske nisu izručene jer ih se ondje ne smatra krivima. Niti u Njemačkoj, u Belgiji, Britaniji, niti u Danskoj, Finskoj, Švicarskoj. Oni su ondje slobodni građani. Tako da je očito da je ovdje španjolska interpretacija nepravedna, pretjerana i nazadna”, naglasio je.

Nije kao u Jugoslaviji

Situaciju ne smatra sličnom onoj u bivšoj Jugoslaviji uoči rata no upozorava kako je do nasilja već došlo.

“Nasilje smo imali. Pošteni ljudi koji nisu počinili nikakav zločin nalaze se u pritvorima. To je nasilje države. Poslati 20.000 policajaca, vojnih policajaca, kako bi zaustavili ljude da glasuju to je nasilje, zar ne? To se dogodilo, to smo vidjeli. Mi ne želimo nasilje. Naš odgovor je miran”, rekao je.

Ustraje u tome da je katalonski put miran, demokratski i građanski

“Nas brine španjolski put. Agresija koja prihvaća nasilje za suzbijanje ideja jednog naroda kojom se nameće španjolski unitarizam i hegemonija”, rekao je.

Katalonska vlada insistira na pravu na samoodređenje i ne odustaje od nezavisnosti. Cilj joj je osamostaliti se “što je prije moguće”.

“Nastavit ćemo tražiti Republiku Kataloniju jer želimo jednu pravedniju i slobodniju zemlju”, zaključio je.

Napisao: Miho Dobrašin

Leave a Reply

Your email address will not be published.