U ponedjeljak, 25. veljače 2019. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen je ciklus događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“
Ciklusom događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru predstavit će se rezultati interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu nastalih tijekom provedbe projekta AdriaS. Aktivnosti projekta AdriaS uključuju povijesna istraživanja, arheološka iskopavanja, primjenu novih tehnologija u dokumentiranju podvodnih arheoloških nalazišta, numeričko modeliranje i eksperimentiranje u domeni virtualne stvarnosti te promidžbu postignutih rezultata u stručnoj i široj javnosti. Ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ osmišljen s ciljem promicanja istraživanja, zaštite i očuvanja bogate i vrijedne hrvatske pomorske baštine. Tijekom ciklusa događanja stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i pridruženi stručnjaci predstavit će rezultate projekta dobivenih interdisciplinarnim istraživanjima putem ciklusa javnih predavanja, izložbe „Ploviti se mora – Jadranske tradicijske barke“, kojom će se javnosti predstaviti razni tipovi tradicijskih plovila u umanjenom mjerilu 1:10 i predstavljanjem monografije, prve iz biblioteke „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ u okviru Festivala arheološke knjige FestArK 2019. Govornici na predstavljanju ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“ bili su dr. sc. Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditeljica istraživačkog projekta AdriaS, dr. sc. Smiljko Rudan, dipl. ing redoviti profesor Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, član projektnog tima projekta AdriaS i Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Sanjin Mihelić izrazio je zadovoljstvo što će upravo Arheološki muzej Zagrebu biti mjesto gdje će se predstaviti rezultati interdisciplinarnog projekta „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“. Naglasio je da će kroz šesnaest događanja koji čine ciklus, kroz cijelu godinu, kako znanstvena zajednica tako i široka javnost moći vidjeti najnovija otkrića. Dr. sc. Irena Radić Rossi rekla je da se putem ciklusa događanja sa stručnom ali i širom javnošću želi podijeliti uzbuđenje starih i novih povijesnih i arheoloških otkrića, ushićenost novim tehnologijama koje nam pomažu dosegnuti prošlost i oduševljenost rezultatima numeričkog modeliranja i eksperimentiranja u domeni virtualne stvarnosti. Također, istaknula je želju potaknuti mlade naraštaje na brigu o znanjima i vještinama koje su čovjeku tisućljećima omogućavale život na morskim obalama u potpunom skladu s prirodom. Osim samog predstavljanja projekta javnosti, naglasila je zadovoljstvo postignutim rezultatima i postavljen novi cilj, a to je osigurati nastavak i održivost projekta kroz najmanje sljedeće četiri godine. Projekt Adrias, krenuo je s idejom arheoloških istraživanja, zatim su uključena i povijesna istraživanja. Istaknula je da kombinacija arheoloških i pisanih svjedočanstava, daje fantastične rezultate tako da omogućuje znanstvenicima donošenje interpretacije za brodove cijelog razdoblja, a na temeljima jednog arheološkog nalaza brodoloma. Osim navedenoga, navela je da su se tijekom projekta bavili numeričkim modeliranjem i eksperimentiranjem u domeni virtualne stvarnosti. Također je naglasila neizmjerno važnu potporu Sveučilišta u Zadru tijekom provedbe projekta. Dr. sc. Smiljko Rudan istaknuo je interdisciplinarnost projekta i primjenu inženjerskih alata na probleme u arheologiji, kao što je to npr. ponašanje drvenih konstrukcija i koji su to problemi i pitanja na konstrukciji antičkih drvenih brodova a na koja bi se mogao dobiti odgovor, zatim istraživanja vezana uz čvrstoću amfora, specifičnog proizvoda za prijevoz tereta koji iz današnje perspektive izgleda nepraktičan, no nakon analiza koje su provedene pokazuje se kao izrazito promišljen proizvod. Kao najsloženije aktivnosti koje su rađene na projektu, istaknuo je simulacije brodoloma, odnosno potpune rekonstrukcije potonuća broda s teretom, gdje je uključena čitava fizika koja je mogla biti obuhvaćena, kao što su valovi, vjetar, gravitacija, morske struje, gibanja tereta na brodu, ponašanja samog broda i rekao da predstavlja pomalo pionirski proračun i najsloženiji takav proračun rađen u okviru projekta. Također je naglasio da je na ovom projektu stvorena podloga za nova, još zanimljivija istraživanja i suradnju između arheologa i inženjera.
