Ceremonijom svečanog dočeka u Uredu predsjednika Republike Turske započeo je susret predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana.

Nakon tête-á-tête susreta predsjednice Grabar-Kitarović i predsjednika Erdoğana i bilateralnog sastanka izaslanstva Republike Hrvatske i Republike Turske, u nazočnosti dvoje predsjednika potpisani su Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, kazali su predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdoğan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon sastanka, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta -prema riječima predsjednika Erdoğana, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, kazao je predsjednik Erdoğan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., dodao je kako očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara. “U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, kazao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju. Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, kazao je predsjednik Erdoğan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi. Predsjednica je na sastanku naglasila kako su brojne hrvatske tvrtke za svoje proizvode stekle certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.

Nadalje, izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”. Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Europskoj uniji, podsjetio je turski Predsjednik te dodao kako očekuje da će u prvoj polovici 2020., tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u Europsku uniju”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće. “Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, kazala je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe, o čemu je također bilo govora na sastanku. Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku za one koje to još nisu ostvarile, kazala je Predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država jugoistočne Europe jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja”, kazala je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija. Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Oboje predsjednika ponovili su predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u Bosni i Hercegovini. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, kazao je predsjednik Erdoğan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade Bosne i Hercegovine u čemu se kasni, iako su izbori bili u listopadu 2018. izvor predsjednica.hr

dotigabrielf pixabay

Leave a Reply