Na ovogodišnjim Susretima sudjelovali su članovi Društva hrvatskih književnika Jurica Čenar, dr. Herbert Gassner, Dorothea Zeichmann, Robert Mlinarec, Božidar Glavina i Tomislav Marijan Bilosnić, pjesnik i znanstvenik dr. Šandor Horvat, pjesnikinja i novinarka Time Horvat, bibinjski pjesnik Marin Fuzul, te pjesnici-glazbenici Nikša Krpetić (Split), Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo (Beč), kao i domaćin Susreta dr. Franjo Pajrić. Kao i svake godine dosad književnicima se pridružio i nakladnik iz Splita, gosp. Zoran Bošković.
Jubilarni 10. Međunarodni književni susreti u Koljnofu (Kópháza), u zapadnoj Mađarska, mjestu u kojem žive gradišćanski Hrvati, a u kojemu su rođeni, odnosno živjeli i veliki gradišćanski pjesnici Mate Šinković i Mihovilj Naković, održani su od 15. do 18. studenoga 2018. godine.
Na ovogodišnjim susretima nastupila su i dva zadarska autora, književnik Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik) i Marin Fuzul (Bibinje). Bilosnić je desetgodišnji laureat i suosnivač ovih Susreta, dok je Fuzul nastupio po prvi puta. Ovdje je važno reći kako općine Koljnof i Bibinje već četrdeset godina redovito održavaju prijateljske susrete. Tako je nedavno na trgu ispred hodočasne crkve Velike Gospe (Uznesenja Blažene Djevice Marije) u Koljnofu svečano otkriven kip Sv. Roka, dar Bibinja ovom velikom hrvatskom naselju u Gradišću. Brončani kip, bez kamenog postolja, visok 1,82 metara, djelo je poznatog hrvatskog akademskog kipara Tomislava Kršnjavija.
Na ovogodišnjim Susretima sudjelovali su članovi Društva hrvatskih književnika Jurica Čenar, dr. Herbert Gassner, Dorothea Zeichmann, Robert Mlinarec, Božidar Glavina i Tomislav Marijan Bilosnić, pjesnik i znanstvenik dr. Šandor Horvat, pjesnikinja i novinarka Time Horvat, bibinjski pjesnik Marin Fuzul, te pjesnici-glazbenici Nikša Krpetić (Split), Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo (Beč), kao i domaćin Susreta dr. Franjo Pajrić. Kao i svake godine dosad književnicima se pridružio i nakladnik iz Splita, gosp. Zoran Bošković.
Pjesnici su posjetili više mjesta Jursko-mošonjsko-šopronske županijie i Železne županije, tako da su boravili u mjestima s mađarske i austrijske strane Gradišća, koje je nekad nemilosrdno dijelila Željezna zavjesa, koja je rastavila mnoge obitelji u srodstvu, a imanja razdijelila na dvije potpuno suprotstavljene i međusobno zatvorene strane.
Međunarodni književni susreti u Koljnofu održavaju se od 2009. godine, a koje su inicirali, utemeljili i pokrenuli dr. Franjo Pajrić iz Koljnofa i književnik Đuro Vidmarović iz Zagreba, današnji predsjednik Društva hrvatskih književnika. Posljednjih godina koordinator i voditelj ovih susreta bio je Darko Pero Pernjak, književnik iz Koprivnice.
Književne manifestacije u Koljnofu u desetgodišnjem razdoblju okupile su stotinjak književnika, pjesnika, prozaista, romanopisaca, kritičara, književnih teoretičara i jezikoslovaca iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Slovačke i Bosne i Hercegovine. Među sudionicima često su se nalazila prva imena suvremene hrvatske književnosti, kao i pojedinci koji se književnošću i brigom za jezik bave na amaterskoj osnovi. Koljnof je tako na srednjoeuropskoj kulturnoj karti, kada su u pitanju manjinske zajednice, postao važnim središtem susretišta hrvatskih književnika iz stare domovine, kao i onih iz rasuća.
Hrvatski pjesnici sa svojim domaćinima ove su godine sudjelovali u programima u Petrovom Selu, u selu, Jaku, Koljnofu, Celindorfu, (njemački Zillingtal), Nagycenku, Željeznom (Eisenstadt, glavni grad Gradišća). U Petrovom Selu i Selu pjesnici su se družili s učenicima i posjetili tamošnje škole, isto kao i u Koljnofu. U Koljnofu u „Levandi“, tradicionalnom okupljanju pjesnika, uz predstavljanje pet knjiga Izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića, nastupio je Marin Fuzul s ciklusom domovinske lirike, dok je cijeli program, kojega je vodio Zoran Bošković, upotpunjen pjesničko-glazbenim recitalom Nikše Krpetića, Josipa Čenića i Mije Bijuklića Miše. U Celindorfu posjećen je nedavno podignuti spomenik ovdašnjem sinu, isusovcu Filipu Kaušiću, prvom rektoru Zagrebačkoga sveučilišta, dok je na Veleučilištu u Železnom njegovom životnom putu i djelu u Železnoma posebna izložba i predavanje dr. Herberta Gassnera i dr. Franje Pajrića. Književnici su se upoznali i s tek uređenim prostorom za hrvatsku knjižnicu na Veleučilištu u Železnom.U glavnom gradu Gradišća književnici su posjetili i glasovitu vinoteku Selektion Burgenlanda gdje ih je primio i ugostio mladi vlasnik Konrad Robitza. U Nagycenku posjećena je poznata ovdašnja Galerija Horváth&Lukács.
Kao i svake godine književnici su sudjelovali i kao pjesnici i glumci u predstavi amaterske koljnofske družine u prepunom Domu kulture. Ove godine bila je to burleska “Čudo od meštrije – Asistenta prosim!” u kojoj su uživali mnogi.
Kao i obično, nepredviđeni dio programa pokazao se posebno znakovitim. Šezdesetak hodočasnika iz Baške vode, poslije posjeta crkvi Velike Gospe u Koljnofu, s pjesmom „Gospe ribara težaka“ svratili su u glasoviti restoran „Levanda“, vlasništvo obitelji Pajrić, ne znajući autora pjevane pjesme, a još manje sluteći da se isti nalazi u prostoriji u koju su unišli na okrepu. I sam iznenađen i dirnut, domaćin dr. Franjo Pajrić upitao je hodočasnike znaju li čiju pjesmu pjevaju, pokazujući im Nikšu Krpetića, s kojim su se gotovo svi hodočasnici potom željeli upoznati i pozdraviti. Uslijedilo je i drugo iznenađenje. Kada su hodočasnici saznali da je među sudionicima Koljnofskih susreta i Josip Čenić, autor pjesme „Jedina je Hrvatska“, uzvratili su pjesmom koja je gotovo postala novom himnom. Doista, jedan je Koljnof!
Konačno, na posebnom okruglom stolu s temom o desetogodišnjim Međunarodnim književnim susretima u Koljnofu, što i kako dalje, izabrani su i novi voditelji ovih Susreta. Iz Mađardske to je dr. Šandor Horvat, iz Austrije poznati pjesnici Jurica Čenar, odnosno Dorothea Zeichmann, te iz Hrvatske književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić.
Sudionici jubilarnih 10. Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu nagrađeni su s unikatnim plaketama u staklu, s hrvatskim grbom i znakom susreta.
Sva ova događanja, kao i ranijih godina, modelirao je i financirao dr. Franjo Pajrić, odnosno Udruga Hrvati / Hrvati-Horvátok Egyesület, Kópháza-Koljnof, Mađarska, u suradnji s više drugih srodnih društava i udruga, koje se bave promicanjem hrvatske kulture i baštine u Hrvatskom Gradišću, a uz potporu državnih ureda Republike Hrvatske i Republike Mađarske.
