Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Ivo Kajzer iz Rijeke, ponajprije je poznat i uvažavan po svom hiperrealizmu s nizom motiva, od morskih obala, čamaca, po portretima osoba koje žive između mora i kopna
Kajzer je ostvario impresivni opus posvećen moru, seriju vrlo rafiniranih slika s dominantnom plavom bojom, plavom bojom mora jer je ono ključ svega.
Istodobno, slikar je kontinuirano radio i na ciklusu portreta žena ( poznatih i nepoznatih) koje ili poziraju slikaru ili su jednostavno u prolazu no umjetnik je našao načina da ih oživi na platnu, u akrilu u srednjim formatima ( najčešče 100 x 100 i 70 x 70 cm ).
Njihovi likovi, njihova lijepa lica, profinjene i otmjene geste lebde iznad začuđujuće kompozicije sukladnih svijetova florealnih elementa i glazbenih instrumenata, u diskretnom i nenametljivom ali vrlo živahnom kolorizmu.
Kompozicije iz kojih izranjaju tajanstvene Kajzerove žene mogu postojati kao zasebno, cjelovito umjetničko djelo u kojima se najprije opaža mističan odnos simbola.
Kajzerovi portreti prikazuju trenutak, dva u životima nepoznatih osoba, kratkotrajnu, energičnu gestu, trenutak promišljanja koga bjesomučno nagriza dilema u trenutku u kojem sve miruje.
Da, Kajzerove junakinje obilježene su trenutkom odluke, potezom koji će učiniti, riječima koje će izreći, u vremenu koje samo što nije nastupilo i dojma sam ponekad kako ove lijepe žene promatraju klepsidru dok pješčana zrnca nepovratno klize.
Njihove elegantne, privlačne figure, dominiraju slikom, sukladne su bez ikakve sumnje sa složenom podlogom-pozadinom. I žene i podloga mogu figurirati i samostalno ali i zajedno, cjelovito kao jedno, kao jednina u ovome ciklusu Ive Kajzera.
Kajzer promišlja i o životu i o ženi, govoreći, sve ima avers i revers, lice i naličje jer kao što medalja ima dva lica tako i svaka gesta, svaka riječ, svaki pogled, svaka bol, svaka sreća, ima dva lica.
Ciklus ženskih portreta Ive Kajzera izniman je autorski doprinos suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, suptilan i rafiniran, vrlo emotivno realiziran, karakterističnog blagog kolorizma.
Miroslav Pelikan
