Skip to content

Novi udar Vlade na narod: Zakon za onemogućavanje financiranja referenduma

Novi Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma – Ministarstvo uprave uputilo u javnu raspravu ograničavanje mogućnosti demokratskog izjašnjavanja građana na referendumu

Organizacijski odbori referendumskih inicijativa ubuduće će u obvezama biti u velikom dijelu izjednačeni s političkim strankama i nezavisnim listama, piše Jutarnji list. Morat će imati poseban račun za financiranje referendumskih aktivnosti, neće – jednako kao i stranke – moći primiti donaciju veću od 30.000 kuna od fizičkih osoba ni više od 200.000 kuna od pravnih osoba za državni referendum, neće smjeti primati donacije stranih država ili pravnih osoba, državnih poduzeća, vjerskih zajednica ni anonimnih donatora te će imati ograničen maksimalni iznos koji smiju potrošiti na aktivnosti vezane uz pojedini referendum:

Za onaj na državnoj razini propisani maksimalni iznos bit će 8 milijuna kuna, što odgovara maksimalnom trošku kampanje za predsjednika države, za lokalni referendum u Zagrebu milijun kuna, koliko smije potrošiti i kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, za referendum u županiji 600.000 kuna, koliki je maksimum i za kandidata za župana itd.

Prema prijedlogu Zakona, i stranke i referendumske inicijative morat će za svaku donaciju veću od 5.000 kuna s donatorom sklopiti ugovor o donaciji te od njega pribaviti izjavu da se protiv njega ne vodi postupak zbog nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, proračunu jedinice samouprave ili zaposlenicima. Ako joj ipak stigne donacija u tom iznosu za koju nije zaključen ugovor, morat će je u roku od 15 dana uplatiti u državni proračun.

Takva ograničenja ne postoje za NGO-e koji se dobrim dijelom financiraju od stranih država i vlada, u pravilu izravno od veleposlanstva, te od stranih donatora. Usto, u pravilu primaju i velika sredstva iz proračuna RH.

Na taj način se omogućuje obilno financiranje te medijsko promoviranje ideja i kampanja koje nemaju nikakvu organsku potporu u javnosti, preko međunarodnih mreža NGO-a poput one Soroseve, dok se s druge strane direktnu demokraciju čiji je najjasniji izraz referendum, maksimalno ograničava.

Financiranje stranaka

Iznos koji će se godišnje izdvajati iz državnog proračuna za redovito financiranje političkih stranaka ili nezavisnih zastupnika bit će, kao i do sada, 0,075 posto ukupno ostvarenih poreznih prihoda, bez ograničenja u apsolutnom iznosu.

No jedinicama lokalne uprave i samouprave, koje su dosad samostalno odlučivale o tome koliko godišnje izdvajati za političke stranke i nezavisne vijećnike, novim prijedlogom zakona bit će propisan minimalni godišnji iznos po vijećniku: on neće moći biti manji od 8000 kuna u Gradu Zagrebu, od 5000 kuna u županijama i velikim gradovima, 3500 kuna u gradovima s više od 10.000 stanovnika, od 2000 kuna u mjestima koje broje između 3000 i 10.000 stanovnika te manji od 1000 kuna u općinama s manje od 3000 stanovnika.

Takav je prijedlog unesen u zakonski tekst kako bi se izbjegla praksa određenih lokalnih čelnika koji su vijećnicima godišnje isplaćivali simbolične iznose od nekoliko kuna, koji nisu imali efekta, a ipak su njima ispunjavali zakonske obveze.

Bivši ministar uprave u SDP-ovoj Vladi Arsen Bauk (SDP) je rekao da još nije detaljno pregledao zakon, no kaže da su neke predložene novine slične onima koje je predlagao dok je bio na čelu Ministarstva uprave 2015. godine.

“Čini mi se da je dio novina na tragu onih koje smo i mi predlagali. Tada je prijedlog zakona prošao prvo saborsko čitanje, no zbog izbora nije prošao cijelu proceduru. Ono što je na tragu naših izmjena, mi ćemo podržati”, rekao je Bauk. Između HDZ-a i SDP-a postoji, izgleda, konsenzus kad su u pitanju referendumi. On naime kao sličnost prije svega izdvaja “reguliranje” djelovanja referendumskih inicijativa, koje je i sam nastojao “urediti”, odnosno ograničiti. narod.hr